Porast prinosa na italijanske državne obveznice zbog vladinih planova o povećanju budžetske potrošnje odražava se i na troškove zaduživanja i kapitalnu adekvatnost banaka koje razmatraju da zbog toga povise kamatne stope za klijente.
Kako podsjeća Reuters, tokom vrhunca evropske dužničke krize 2011. i 2012. tamošnje banke “uskočile” su umjesto stranih ulagača kao glavni kupci državnih obveznica. “Podmetanje leđa” rezultiralo je da državne obveznice čine 10 posto ukupne imovine italijanskih banaka.
Iz tog su razloga banke osjetljive na rast troškova zaduživanja države. Analitičari tvrde da su banke u drugom tromjesečju izgubile u prosjeku 40 baznih bodova na adekvatnosti kapitala zbog povećanja razlike u prinosu između referentnih njemačkih i italijanskih državnih obveznica. U trećem kvartalu izgubljeno je dodatnih osam baznih bodova.
Za ilustraciju, sredinom maja razlika je iznosila 130 baznih bodova, a prošle nedjelje se, po objavi da će deficit u 2019. skočiti na 2,4 posto, raširila se na 300 baznih bodova. Rast iznad 400 baznih bodova prisilio bi dio banaka na dokapitalizaciju, tvrdi predsjednik udruženja valutnih trgovaca Luigi Belluti. Erozijom kapitala najteže je u drugom kvartalu bila pogođena treća banka po veličini, Banco BPM.
No, komplikovana je situacija i u Monte dei Paschi di Siena, spašenoj prošle godine. Banke su do sada na klijente prenijele svega petinu od stotinu baznih bodova povećanja prinosa, no uskoro bi mogle i više.
“Ako razlika u prinosu nastavi da raste, prije ili kasnije moraćemo povećati cijenu kreditiranja”, izjavio je za Reuters jedan bankar koji je želio da ostane anoniman. Pritisak će ojačati iduće godine. Naime, italijanske banke moraće početi otplaćivati novac koji je plasirala Evropska centralna banka (ECB) u sklopu NSFR operacija. Čak i prije recentnog povećanja prinosa, rejtinška agencija Moody's upozorila je da će se italijanske banke suočiti s rastom troškova zaduživanja zbog otplate ECB-ovih sredstava.
Poslovni dnevnik
