“Kapital koji će izvršioci oporuke uložiti u pouzdane obveznice treba da stvori fond od kojeg kamate imaju svake godine biti raspodijeljene onima koji su u protekloj godini iskazali najveću uslugu čovječanstvu…”
Ovim riječima je švedski hemičar i pronalazač Alfred Nobel zavještao svoj imetak za stvaranje fonda od koga se od 1901. godine dodjeljuje Nobelova nagrada, prethodno ustanovljena 1895. Iako najpoznatiji kao pronalazač dinamita, Nobel je tokom života imao ukupno 355 pronalazaka, što mu je za života donijelo prilično bogatstvo.
Kada je 1888. godine u jednim francuskim novinama pročitao sopstvenu umrlicu naslovljenu sa “Tvorac smrti je mrtav” bio je veoma pogođen. Iako je bila riječ o grešci, pošto je u pitanju bila smrt Alfredovog brata Ludviga, Nobela je zaprepastila činjenica da bi mogao da bude zapamćen pod tim imenom.
Tada je došao na ideju da promijeni svoj testament. Nobel je, inače, za života napisao nekoliko testamenata, a ovaj posljednji godinu dana pre svoje smrti 1863. godine.
U njemu je naveo da dobit od kamata treba podijeliti na pet dijelova, tako da po jedan dio bude dodijeljen najvećim otkrićima “na području fizike”, zatim za “najveće hemijsko otkriće”, za “najznačajnije otkriće na području fiziologije ili medicine”, “dostignuće na području književnosti” i konačno “onome koji je najviše ili najbolje činio za bratimljenje naroda i za ukidanje ili smanjenje oružanih snaga”.
Nobelova nagrada u posljednjih 117 godina predstavlja najvredniju međunarodnu godišnju nagradu koja se dodejljuje za ljudsko stvaralaštvo, pojedincima ili organizacijama bez obzira na nacionalnost, zemlju porijekla ili vjersku opredijeljenost.
Nagrada nije dodjeljivana jedino tokom Drugog svjetskog rata, između 1940. i 1942. godine.
Nagrada za ekonomiju, koja se ne nalazi među osnovnih “Nobelovih pet” zapisanih u testamentu, dodjeljuje se od 1968. godine, kada je Švedska narodna banka obilježavala svoju 300. godišnjicu. Banka je tada donirala veliku sumu novca Nobelovoj fondaciji da uspostavi nagradu za ekonomiju, pa je nagrada za ekonomske nauke prvi put dodijeljena sljedeće 1969. godine.
Između 1901. i 2017. godine Nobelova nagrada je, u svih šest oblasti, dodeljena 585 puta. Dobile su je ukupno 923 osobe i organizacije.
Iako se i danas smatra najvećim, najvažnijim i najprestižnijim priznanjem, Nobelova nagrada je više puta bila predmet kritika i osporavanja, a sam Nobelov komitet optuživan je da ima političku agendu (ponajviše u pogledu dodele Nobelove nagrade za mir), kao i za to da ne dodjeljuje nagrade nekim mnogo zaslužnijim kandidatima.
Bilo bi zaista zanimljivo čuti šta bi na to danas imao da kaže Alfred Nobel…
Tekst Nobelove oporuke
“Ja, potpisani Alfred Bernard Nobel, moram ovim, nakon podrobnog razmišljanja, izjaviti svoju posljednju volju u pogledu imovine koju ću moći da ostavim u času svoje smrti. I to kako slijedi: sve što preostaje od moga vlasništva i što se može realizovati da bude raspodijeljeno na sljedeći način. Kapital koji će izvršioci oporuke uložiti u pouzdane obveznice treba da stvori fond od kojeg kamate imaju svake godine biti raspodijeljene onima koji su u protekloj godini iskazali najveću uslugu čovječanstvu.
Kamate valja razdijeliti u pet jednakih dijelova koji će biti doznačeni kako slijedi:
jedan dio daće se onome koji je postigao najveće otkriće na području fizike;
jedan onome koji je izvršio najveće hemijsko otkriće odnosno usavršavanje;
jedan dio onome koji je postigao najznačajnije otkriće na području fiziologije ili medicine;
jedan onome čije je dostignuće na području književnosti bilo najizvršnije u idealističkom smislu;
jedan dio onome koji je najviše ili najbolje činio za bratimljenje naroda i za ukidanje ili smanjenje stajaćih oružanih snaga kao i za podsticaj i razvitak mirovnih kongresa.
Nagrade za fiziku i hemiju dodjeljivaće Švedska akademija nauka. One za fiziološka i medicinska dostignuća Karolinski institut u Stokholmu (Carolinianum). One za istaknute domete na polju književnosti Švedska akademija za književnost. Nagrade za mir dodjeljivaće odbor od pet članova koje bira norveški parlament (Storting).
Ova je oporuka od sada jedini važeći dokument i poništava sve moje prethodne oporučene odredbe pod pretpostavkom da se neka od njih pojavi nakon moje smrti. Konačno izjavljujem da je moja izričita želja i volja da se nakon moje smrti otvore moje žile kucavice, a kada to bude učinjeno i mjerodavni ljekar ustanovi nedvosmisleno znakove da je život utrnuo, da moje tijelo bude spaljeno u takozvanoj krematorijumskoj peći.”
B92
