Region centralne i istočne Evrope je na raskršću

Erste Grupa i Institut Legatum objavili su Izvještaj o prosperitetu 2018, u kojem u opsežnoj analizi prikazuju perspektive zemalja regiona CIE, uključujući i Crnu Goru.

Ključni nalazi za region su:

• CIE je u procvatu: kada bi bio jedna država, zauzimao bi 38. poziciju u svijetu prema prosperitetu; ipak, bio bi tek 44. prema otvorenosti ekonomija

• Demografski pad, nastavak odliva mozgova i remetilačke tehnološke promjene predstavljaju izazove budućem rastu

• Pojavile su se tri različite zone prosperiteta – baltičko „preduzetničko more“, centralno „industrijsko zaleđe” i jugoistočno „prehrambeno čvorište” – svaka sa bitno različitim putanjama u budućnosti

• Radi podsticanja daljeg prosperiteta, zemlje CIE moraju gledati dalje od postojećih partnera i tehnologija kako bi se integrisale ili inovirale, ili u najboljem slučaju, uradile oboje

• Prosperitet mora da se stvara u samoj zemlji i da se zasniva na različitim konkurentnim malim i srednjim preduzećima

• Digitalno i IT doba postavlja „kreativnu prilagodljivost” u centar transformacije biznisa i Vlada

BDP zemalja centralne i istočne Evrope (CIE) je porastao do rekordnih nivoa, a validnost njihovih modela rasta koji počivaju na jeftinoj radnoj snazi se dovodi u pitanje; kritični izazovi koje predstavljaju demografija, migracija i digitalna disrupcija prijete u budućnosti.Prema Izvještaju o prosperitetu u CIE, koji je pripremio Institut Legatum zajedno sa Erste Grupom, ovaj region je kao cjelina ostvario ogromne pomake i nalazi se na 38. mjestu na svijetu u pogledu prosperiteta, iako zaostaje kada je riječ o ekonomskoj otvorenosti. Tri zasebne zone prosperiteta se pojavljuju u CIE, koje zavise od konkurentnih prednosti njegovih zemalja. Istovremeno, sve zemlje CIE suočene su sa preispitivanjem strategija kako bi obezbijedile održivost budućeg prosperiteta. Kojim god putem budu išle, vladavina prava, integritet i rezultati države i angažovani građani biće od suštinskog značaja za uspjeh.

„Biti na raskršću znači postavljati nekoliko teških pitanja: Kakvu vrstu budućnosti zamišljate? I kako da počnete danas da planirate za nju? Kao banka, dodali bismo treće pitanje: Odakle će doći finansiranje koje vam je potrebno kako biste izgradili tu budućnost? Zemlje CIE ostvarile su veliki napredak i u Erste (Grupi) smo bili neposredni svjedoci toga. Ali kako budu ulazile u novu fazu, sa izazovima koji su umnogome drugačiji nego ranije, one moraju da počnu da o sebi razmišljaju na drugačiji način: kao o igračima na većoj, globalnoj sceni, koji se nadmeću u pokušaju da privuku preduzeća koja proizvode veću dodatu vrijednost, kvalifikovani kadar i pametni kapital. Svaka od ovih stavki sama po sebi predstavlja ozbiljan zadatak. Pozdravljamo drugo izdanje Izvještaja o prosperitetu u CIE Instituta Legatum kao priliku da se nastave ovi strateški razgovori. Sa svoje strane ćemo učiniti sve kako bismo obezbijedili da zemlje CIE, njihova preduzeća i ljudi imaju pristup diversifikovanom kapitalu koji im je potreban kako bi u ovoj novoj eri svoju igru podigli na viši nivo,” naglasio je Andreas Trajhl, glavni izvršni direktor Erste Grupe.

Komentarišući nalaze izvještaja, viši saradnik Instituta Legatum Džejms Sprol je rekao:

„Ovaj izvještaj je istakao izazove i prilike sa kojima je suočen region u tranziciji. Naši nalazi ukazuju na ekonomski model koji počiva na relativno jeftinoj radnoj snazi, a koji je pod maksimalnim pritiskom. U kontekstu narednih faza ekonomskog rasta, od biznisa se zahtijeva da se dalje integriše u šire evropske i svjetske lance nabavke, ali takođe da budu daleko više preduzetnički orijentisani. To može da se ostvari putem stvaranja novih biznisa ili olakšavanja preduzetništva unutar postojećih.”

 Kada bi se posmatrala kao jedna država, centralna i istočna Evropa bi, prema indeksu prosperiteta Instituta Legatum, mogla da se poredi sa Čileom, Južnom Korejom i Izraelom. Kada se ovaj ukupni plasman razloži na elemente: po pitanju ekonomske otvorenosti, CIE se nalazi na 44. mjestu, dijelom zbog činjenice da je procijenjeno da ima slabo poslovno okruženje. Region posmatran kao cjelina ima loše ocjene u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, lakoće rješavanja problema tehnoloških viškova, percepciji vrijednosti marljivog rada i toga da li je dobro mjesto za počinjanje biznisa. U pogledu inkluzivnog društva, CIE se nalazi na 36. mjestu – relativno je visoko rangiran u oblasti sigurnosti i bezbjednosti, a ima slabije rezultate u oblasti socijalnog kapitala. Zemlje CIE su ostvarile rezultate malo iznad svog ukupnog ranga u pogledu osnaženih ljudi – rangirane su na 37. mjestu – s obzirom na relativno dobro obrazovanje, ali slabije zdravstvo.

Pojavile su tri različite zone prosperiteta – baltičko „preduzetničko more“, centralno „industrijsko zaleđe“ i jugoistočni „prehrambeni centar“

Izvještaj takođe ukazuje na obrise budućnosti koji se već naziru, uz tri zasebne zone prosperiteta: baltičko „preduzetničko more“, centralno „industrijsko zaleđe“ u neposrednoj blizini Njemačke i Austrije i jugoistočno „prehrambeno čvorište“. Svaka oblast ima drugačije prednosti i izazove i svaka će vjerovatno krenuti zasebnim putem u budućnosti. Ono što suštinski karakteriše sve uspješne puteve jesu efikasno upravljanje koje staje na put korupciji, imovinska prava koja olakšavaju investicije i konkurentno okruženje koje promoviše najbolje ideje.

1)  Preduzetničko more

Tri baltičke zemlje nalaze se među zemljama koje su najviše preduzetnički nastrojene u cijeloj Evropi. Dok se veliki dio Evrope nalazi u najnižoj četvrtini svjetske preduzetničke aktivnosti, baltičke zemlje su pokazale da visok stepen socijalne zaštite može da se uspješno kombinuje sa značajnim stepenom poslovne agilnosti i velikim dozama radikalnosti.

Baltičke zemlje sustižu nivoe prosperiteta koji postoje u centralnom industrijskom zaleđu. Napredak u budućnosti zavisiće od održavanja njihovih sadašnjih nivoa ekonomske i društvene agilnosti.

2)  Industrijsko zaleđe

Djelovi CIE koji su se uspješno integrisali u EU – Češka, Slovačka, Slovenija, kao i djelovi južne Poljske i sjeverne Mađarske – nalaze se u centru onoga što se u izvještaju naziva „industrijskim zaleđem”. One su praktično postale drugi dom inženjeringu i proizvodnji iz Njemačke i ostatka Evrope.

Strateški fokus na proizvodnji vozila se pokazao kao veoma uspješan i doveo je do brzog rasta prosperiteta, ali postoji sve veća potreba za industrijskim i ekonomskim diverzitetom, kao i širim krugom investicionih partnera. Štaviše, prijeti zamka srednjeg nivoa dohotka, kod koje zarade rastu brže od produktivnosti, što ima za posljedicu sve manje konkurentna preduzeća, kao i privredne grane. Put koji vodi iz te zamke, a koji između ostalog Češka Republika dobro razume, jeste podsticanje rasta produktivnosti. Pored ovog izazova, postoji činjenica da bi svjetska automobilska industrija mogla lako da se suoči sa velikim izazovima u narednim godinama, kao što je potencijalna zabrana vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje u Kini.

3)  Jugoistočni prehrambeni centar

Iako je stanovništvo jugoistočne Evrope manje prosperitetno, urbanizovano i produktivno od ostatka CIE, ovaj region ima potencijal da bude veliki poljoprivredni resurs za cijelu EU, mada se mora reći da to mora da bude dugoročna ambicija.

Podsticanje i podržavanje migracije u urbane centre će se pozitivno odraziti kako na produktivnost, tako i na prosperitet. Ključ da se to ostvari jeste podizanje kapitalne intenzivnosti na selu, uz podizanje produktivnosti ljudskog kapitala u urbanim centrima. Ključne politike koje se predlažu su: podrška za ukrupnjavanje gazdinstava u cilju povećavanja njihove veličine i generisanja ekonomije obima u proizvodnji i migracija viškova radne snage u gradove u cilju promovisanja većeg prosperiteta kako u urbanim, tako i u ruralnim djelovima ekonomije. Veći razvoj urbanih centara širom regiona treba da bude prioritet, kao i način na koji bi lokalna industrija mogla da iskoristi prednosti i usmjerila se na faze prerade hrane koje donose veću dodatu vrijednost.

Radi podsticanja daljeg prosperiteta, zemlje CIE moraju gledati dalje od postojećih partnera i tehnologija kako bi se integrisale ili inovirale, ili u najboljem slučaju, uradile oboje

Ekonomski model, zasnovan na relativno jeftinoj radnoj snazi, nalazi se pod maksimalnim pritiskom.

Taj model je bio ispravan u uslovima koji su postojali odmah nakon pada komunizma, ali rast zarada i očekivanja u pogledu zarada i dugoročne poteškoće u stvaranju uslova da rast produktivnosti prati rast zarada, znače da „zamka srednjeg nivoa dohotka“ postaje sve češći izazov. U kontekstu narednih faza ekonomskog rasta, biznisi će morati da se dalje integrišu u šire evropske i svjetske lance nabavke, ali takođe da budu daleko više preduzetnički orijentisani. To može da se ostvari putem stvaranja novih biznisa ili olakšavanja preduzetništva unutar postojećih.

Prosperitet mora da se stvara u samoj zemlji i da se zasniva na različitim konkurentnim malim i srednjim preduzećima

Podsticanje rasta koji se ne zasniva samo na stranim direktnim investicijama predstavlja ključni prioritet. Međutim, u praksi, najviše ljudi radi za mala i srednja preduzeća, a preveliki broj ovih firmi nije konkurentan na međunarodnom nivou. Birokratija opterećuje rast biznisa, a čini da rad u sivoj ekonomiji bude isuviše veliko iskušenje. Istovremeno, veća preduzeća nijesu snažno pogođena zato što su razvila mehanizme za borbu sa birokratijom i za pregovaranje o izuzećima; takav pristup je ozbiljna prepreka postizanju široko rasprostranjenog prosperiteta.

Digitalno i IT doba postavlja „kreativnu prilagodljivost“ u centar transformacije biznisa i Vlada

Digitalna i IT revolucija znači da će se brzina i obim promjena zabilježenih tokom proteklih 30 godina vjerovatno nastaviti. Zemlje baltičkog „preduzetničkog mora“ se u prosjeku nalaze na 29. mjestu na svijetu po pitanju širokopojasnog interneta, dok se „industrijsko zaleđe“ nalazi na 36. mjestu, pri čemu se jugoistočna Evropa nalazi na 49. mjestu. Pronalaženje neophodnih investicija za digitalni izazov će prvenstveno poticati iz „kreativnog prilagođavanja”, gdje će postojeća preduzeća koristiti svoje tokove gotovine kako bi došla do kapitala i omogućila razvoj novih biznisa. Realizacija ovog prilagođavanja predstavlja izazov, na koji će se mnogo djelotvornije odgovoriti i koji će spremnije biti prihvaćen ukoliko otvorene šanse budu dostupne svima.

Ovo saopštenje je dostupno i na: https://www.erstebank.me/sr_ME/saopstenja/2018/09/28/cie-je-region-na-raskrscu-strateski-izbori-ucinjeni-danas-odredice-rast-u-buducnosti

O AUTORU

 Džejms Sprol  je viši saradnik u institutu Legatum. Prije toga, od 2014. do 2017. bio je glavni ekonomista i direktor za stratešku politiku u Institutu direktora, u kom je postao redovni komentator ekonomskih pitanja i poslovnih trendova u Velikoj Britaniji i Evropi. Prije Instituta direktora je radio za Accenture, gdje je predvodio njihov istraživački tim u Velikoj Britaniji. Svoju finansijsku karijeru je počeo kao ekonomista u bankama Bankers Trust, Deutsche Bank i Dresdner Kleinwort, a kasnije je pomogao da se osnuje boutique banka Augusta and Company. Prije nego što je počeo karijeru u oblasti finansija, Džejms je bio signalni oficir u Kraljevskoj ratnoj mornarici Ujedinjenog Kraljevstva, čiji je i dalje počasni komandant. Džejms Sprol je član Evropskog savjetodavnog odbora LEK Consultinga i kandidovao se na parlamentarnim izborima 2005. i sedam godina je bio gostujući istraživač na Odsjeku za upravljačku ekonomiju na London School of Economics.

 O INSTITUTU LEGATUM

 Institut Legatum je nezavisni istraživački centar sa sjedištem u Londonu koji ima globalnu viziju: da doprinese izlasku svih ljudi iz siromaštva. Naša misija je da stvaramo puteve od siromaštva do prosperiteta, promovisanjem otvorenih ekonomija, inkluzivnih društava i osnaženih ljudi. To činimo na tri načina: Svojim Centrom za metriku koji kreira indekse i setove podataka u cilju mjerenja i objašnjavanja kako se mijenjaju siromaštvo i prosperitet. Svojim istraživačkim programima koji analiziraju veliki broj složenih faktora koji utiču na siromaštvo i prosperitet na lokalnom, nacionalnom i svjetskom nivou. Svojim praktičnim programima koji utvrđuju koje su radnje neophodne kako bi se omogućile transformativne promjene.  Dodatne informacije su dostupne na li.com

Check Also

Radulović: Skupština da preispita poslove Plantaža

Nadležni skupštinski odbori trebalo bi da razmotre nalaze koji se odnose na reviziju Plantaža i …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *