Sekulić: EPCG neće biti povlašćena na tenderu za izgradnju solarne elektrane

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da tenderska komisija na čijem je čelu neće favorizovati nacionalnu energetsku kompaniju prilikom odabira budućeg investitora za gradnju solarne elektrane na Briskoj Gori kod Ulcinja.

“Potpuno je nevažno odakle dolazi kompanija, bitno nam je da ima tražene reference, bankarske garancije i da realizuje sve ono što se traži tenderskim dokumentima”, kazala je ministarka Sekulić u intervjuu za Portal Analitika.

EPCG se zajedno sa firmom Fortum prijavila na tender, a ponude su dostavile još dvije kompanije.

Ministarstvo ekonomije raspisalo je u maju javni poziv za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini ukupne površine 6.621.121m2, radi projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja solarne elektrane instalisane snage veće od 200 MW. Zemljište se daje u zakup na period od 30 godina i početna (minimalna) cijena godišnjeg zakupa zemljišta u državnoj svojini je 5 c€/m2.

ANALITIKA: Da li će EPCG biti favorizovana na tenderu za izgradnju solarne elektrane u Ulcinju (Briska Gora) ili će biti angažovana strana kompanija sa iskustvom u ovoj oblasti?

SEKULIĆ: Biće angažovana firma koja bude najbolja po kriterijumima na osnovu evaluacije ponuda. Čini mi se da bi favorizovanje domaće kompanije značilo direktno potpisivanje ugovora o zakupu državnog zemljišta. Onog trenutka kad se EPCG javila na tender, kao i svaka druga domaća ili međunarodna privatna kompanija, jasno smo pokazali da nemamo namjeru da favorizujemo bilo koga. Mislim da je to potpuno jasno, čak smo konsultovali i institucije koje se bave nadgledanjem i zaštitom konkurencije u Crnoj Gori koje su nam rekle da nema kršenja bilo kakvih načela i zakona u oblasti zaštite konkurencije. Ono što nam je namjera je da državno zemljište izdamo po najboljoj cijeni, da imamo najboljeg investitora koji će za najkraće vrijeme realizovati tu investiciju i zaposliti što više ljudi. Tako da je potpuno nevažno odakle dolazi kompanija, bitno nam je da ima tražene reference, bankarske garancije i da realizuje sve ono što se traži tenderskim dokumentima.

ANALITIKA: Kolika su ulaganja prema predlozima investitora? Kad bi gradnja elektrane mogla da počne?

SEKULIĆ: Dio koji se tiče investicija je dio svake od ponuda i sad je nezahvalno da izlazim sa tim podacima dok komisija ne završi posao. Onog trenutka kad završimo izvještaj izaći ćemo sa svim podacima. Mi bi jako voljeli da do kraja godine potpišemo ugovor i da budući investitor krene već od januara sa svojim aktivnostima. Tender predviđa izgradnju u dvije faze- prva faza je 50 MW, druga do 200 MW, a obje faze traju po 18 mjeseci. Naša očekivanja bi bila, ako su sve ponude ispravne i ukoliko imamo sve potrebne elemente da pristupimo potpisivanju ugovora, Vlada i ministarstvo bi brzo odradili svoj dio posla i do Nove godine bi mogli imati ugovor, a onda bi investitor mogao da krene sa poslom od januara. Ono što nam je bilo vrlo važno je da odradimo svoj domaći zadatak prije raspisivanja tendera, a to je da imamo jasne listove nepokretnosti i posjedovne listove, prostorno- plansku dokumentaciju i sve ono što su neophodni preduslovi da bi investitor mogao odmah da počne da radi. Godinu i po za izgradnju podrazumijeva od onog trenutka kad investitor dobije sve potrebne dozvole, ali bi već nakon potpisivanja ugovora oni mogli da pristupe izradi glavnog projekta, dobijanju odgovarajućih uslova i saglasnosti da bi mogli da rade i meni se čini da je država stvorila dobre pretpostavke za realizaciju ovog projekta. Mi smo spremili algoritam aktivnosti za investitora da bi što lakše i jenostavnije dobio saglasnosti i dozvole. Jedva čekamo da vidimo ko će to biti i da potpišemo ugovor.

ANALITIKA: Kako ocjenjujete efekte primjene CEFTA sporazuma? Koje su najvažnije povoljnosti za Crnu Goru od članstva u CEFTA-i?

SEKULIĆ: Činjenica je da je Crna Gora članica od 2006. a da je sporazum počeo da se primjenjuje 2007. godine. Čini mi se da su značajni benefiti za Crnu Goru, naročito sa aspekta povećanja robne razmjene unutar CEFTA zemalja i država članica zajedno prema Evropskoj uniji. Ono što je, po meni, najveći benefit je što sporazum ustvari predstavlja pripremu zemalja koje žele da se pridruže EU da onog trenutka kad pristupe budu potpuno spremne da funkcionišu  u trgovini na ekonomskom prostoru EU. Ne samo što se tiče kvaliteta, već i načina ponašanja, prava, mjera koje se sprovode i svega onoga što CEFTA sporazum nudi.

ANALITIKA: Koje zemlje su najviše profitirale od liberalizacije trgovine u okviru CEFTA-e?

SEKULIĆ: Svaka zemlja koja nešto proizvodi. Ukoliko nešto proizvodite, a imate potrebu da izvozite vama CEFTA omogućava potpunu liberalizaciju kretanja te robe među CEFTA zemljama i između CEFTA zemalja i Evropske unije sa druge strane. Tako da CEFTA omogućava da sve ono što proizvedete u svojoj zemlji možete jednostavno i lako da izvezete u CEFTA zemlje i kasnije u Evropsku uniju.

ANALITIKA: Da li su članice CEFTA-e uspjele da poprave trgovinske bilanse i pripreme se za zahtjevnije EU tržište?

SEKULIĆ: Mislim da jesu. Privrednici često doživljavaju CEFTA-u kao kaznu, kao obavezu da se prilagođavaju nečijim drugim zahtjevima, a ne samo lokalnom tržištu. Nekad mi se kao ministarki ekonomije čini da su u pravu i da bi mnogo lakše bilo funkcionisati na jednom lokalnom tržištu nego boriti se sa globalnim izazovima. Možda bi zatvaranje granica bilo rješenje na kratak rok, možda bi omogućilo našim kompanijama da malo bolje rade na lokalnom tržištu, ali bi to bila strašna katastrofa na duži rok jer je činjenica da želimo da budemo dio većeg tržišta. većeg ekomskog sistema i da se moramo tome što prije prilagođavati, da moramo svoje proizvode i usluge prilagođavati zahtjevima globalnog tržišta. To je i osnovna prednost CEFTA-e.

ANALITIKA: Kako gledate na probleme sa carinskim i necarinskim barijerama među članicama CEFTA-e i da li su ovi problemi prevaziđeni?

SEKULIĆ: Barijere koje su pojavljuju, i carinske i necarinske, nijesu nešto što je pravilo nego izuzetak. Često se jako brzo riješe, u nekimslučajevima treba malo više vremena da bi se riješile. CEFTA sporazum nam omogućava da se te barijere transparentno objave, da svi znaju za njih i da se zemlje pobune protiv toga. Mi imamo pravo i da uvedemo određene kontramjere ukoliko smatramo ekonomski i politički da to treba da uradimo. To do sada nije bio slučaj što se tiče Crne Gore i pokušavamo na bilateralnoj osnovi da rješavamo te probleme.  Sve zemlje članice rade na usaglašavanju dodatnog Protokola 7, što je ustvari unapređenje osnovnog sporazuma. Dodatni Protokol 7 treba da nam pruži dodatne mehanizme za rješavanje sporova, tj. da se ne prepušta da dvije zemlje rješavaju problem jedna sa drugom bez nekih jasnih pravila, već da imate rokove i jasno propisane mehanizme kako se rješavaju sporovi, prosto da ne bi dolazili u situaciju da se uvede određena mjera na početku turističke sezone, pa dok se ta mjera ukine, što bi rekli kod nas “prođe voz”, propadoše poljoprivredni proizvodi,.. To je jedan lukav način da sačuvate poljoprivredne proizvođače svoje zemlje, što Crna Gora nikad nije radila.

ANALITIKA: Da li je zahvaljujući primjeni CEFTA-e povećan obim spoljnotrgovinske razmjene između zemalja članica?

SEKULIĆ: Generalno jeste, i to značajno. Mislim da to ima veze i sa ekonomskim rastom. Ako imate rast od četiri ili pet odsto raste vam spoljnotrgovinska razmjena, kao i razmjena sa članicama CEFTA-e. Da napomenem: govorimo o CEFTA-i, državama bivše Jugoslavije plus Albanija i Moldavija- to su naši prirodni spoljnotrgovinski partneri. Svaka od zemalja ekonomski napreduje i raste spoljnotrgovinska razmjena. Ono na čemu mi treba da radimo je smanjenje deficita u robnoj razmjeni. Iznijela sam podatke da nam je pokrivenost uvoza izvozom porasla u 2017. godini. Namjera nam je da, kroz različite programe podrške, podstičemo domaću proizvodnju da ona bude konkurentna i da na taj način što više roba i usluga izvozimo iz Crne Gore.