Predsjednik PKCG: Privredi smanjiti poreska opterećenja

1 komentar

Smanjenje poreekih opterećenja posebno u dijelu smanjenja doprinosa na zarade zaposlenih, uvođenje niže stope PDV-a u svim ugostiteljskim i turističkim objektima bez obzira na kategorizaciju, te ukidanje ili redefinisanje fiskaliteta na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava, mogu doprinijeti jačanju konkurentnosti domaće privrede, ocijenio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović, koji je u intervjuu za “Dan“.

Jačanju konkurentnosti domaće privrede mogu doprinijeti promjene u poreskoj politici kroz pronalaženje prostora za proširenje poreske osnovice, na jednoj, i smanjenje poreskih opterećenja privredi nadrugoj strani, objasnio je predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović, koji je u intervjuu za “Dan” naglasio da se to ogleda u dijelu smanjenja doprinosa na zarade zaposlenih, uvođenje niže stope poreza na doprinos (PDV) u svim ugostiteljskim i turističkim objektima bez obzira na kategorizaciju, te ukidanje ili redefinisanje fiskaliteta na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava.

• Koje su to najčešće barijere na koje privrednici skreću pažnju?

Najčešće barijere na koje ukazuju privrednici su brojne i visoke takse, naknade na lokalnom nivou, velika opterećenost troškovima rada, odnosno doprinosima na zarade, siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, problemi nedovoljne fleksibilnosti tržišta rada, neusaglašenosti sistema obrazovanja i vještina sa potrebama tržišta rada.

• Da li Vlada i u kojoj mjeri sluša savjete privrednika?

PKCG je poslovna asocijacija svih crnogorskih preduzeća i kao takva objedinjava i artikuliše njihove zahtjeve prema donosiocima odluka. Komora sa Vladom u kontinuitetu baštini izuzetno kvalitetne odnose. U prilog tome, između ostalog, govore tradicionalni godišnji sastanci sa premijerom i ministrima u PKCG, na kojima naša asocijacija prezentuje godišnju analizu poslovanja i omogućava predstavnicima kompanija da u direktnoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade istaknu izazove sa kojima se susreću u radu. Takođe, značajna je uloga najviših predstavnika države u radu godišnje regionalne Konferencije o ekonomiji koju organizujemo u Budvi. Učešćem u radnim grupama za izradu regulative i organizacijom okruglih stolova u okviru javnih rasprava o nacrtima zakona, Komora doprinosi kreiranju najboljih rješenja prilagođenih zahtjevima crnogorske privrede.

• Da li crnogorska vlada u dovoljnoj mjeri podstiče razvoj domaćeg i privatnog biznisa?

Poslovni ambijent je značajno unaprijeđen. U prilog ovoj tvrdnji govori podatak da je Crna Gora od 2006. godine do danas privukla 8,45 milijardi eura investicija iz preko 130 zemalja svijeta. U Crnoj Gori su prisutni renomirani značajni svjetski brendovi, naročito u oblasti turizma. Trenutno se realizuju projekti čija je vrijednost preko četiri milijarde eura. Crna Gora je u ovogodišnjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja Doing business zauzela 42. mjesto od 190 rangiranih zemalja, što predstavlja napredak za devet pozicija u odnosu na prethodnu godinu. Ako se ima u vidu činjenica da kontribuciju za izradu ovog izvještaja daju kompanije iz privatnog sektora, jasno je da Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje napredak kada je u pitanju poslovni ambijent. A.Đ.

Implementirati međunarodne standarde kvaliteta

•Koji su planovi PKCG u narednom periodu?

U narednom periodu jedan od najvažnijih zadataka za našu privredu biće implementacija međunarodnih standarda kvaliteta, što je uslov bez nog se ne može na tržište Evropske unije. Takođe, neophodno je da se naše kompanije neposredno i u velikom broju uključe u edukaciju budućeg kadra kroz partnerstvo sa obrazovnim ustanovama u sistemu dualnog obrazovanja. PKCG kontinuirano podržava oba pomenuta procesa i svojim aktivnostima doprinosi njihovoj realizaciji.

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • premnogo riječi, premalo argumenata i previše političarenja

    očekivano i jalovo, kao i što je najvažnije vijeću staraca, ne po godinama, nego po neuspješnosti zaastupanja privrede zemlje

Odgovori na Mila K Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *