U Crnoj Gori posluju 2.473 građevinske komapnije

Dodajte komentar
Ilustracija

U Crnoj Gori posluju 2.473 građevinske kompanije, u kojima je na kraju prošle godine, prema podacima Monstata, bilo zaposleno ukupno 10.795 radnika. Što bi značilo da, u prosjeku, zapošljavaju 4,3 radnika.

Prema podacima Monstata, broj zaposlenih u ovoj djelatnosti se od 2010. kreće između osam i deset hiljada. Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da je razlog malog broja zaposlenih u građevinskim firmama sve zastupljeniji autsorsing, odnosno povjeravanja poslova drugim firmama koje su za to usko specijalizovane, što je postalo ustaljena praksa.

“Građevinske kompanije postaju sve više investicioni fondovi i ponašaju se u duhu novih poslovnih trendova i bave se autsorsovanjem svega i svačega. Kompanije žele da sve što je moguće autsorsuju i da ne zapošljavaju sopstveni kadar, kako bi smanjili poslovne troškove i ostvarili što veći profit”, kazao je Drecun Pobjedi.

Prema njegovim riječima, nove kompanije koje se bave investiranjem u građevinarstvo su uglavnom inženjering kompanije.

“Te firme nalaze i angažuju podizvođače specijalizovane za određene oblasti u građevinarstvu. Autsorsovanje dovodi do stvaranja usko specijalizovanih kompanija, koje potom opslužuju desetine investitora”, objasnio je Drecun.

On smatra da bi trebalo uvesti red u ovu oblast tako što bi Vlada ili Ekonomski fakultet sproveli istraživanje o trendovima autsorsovanja i o tome koje kompanije se bave autsorsing poslovima.

“Treba vidjeti da li su u pitanju crnogorske ili kompanije iz okruženja. Na taj način bismo mogli da vidimo koliko novca se nepotrebno odliva iz Crne Gore, odnosno da obrazujemo kadrove koji su potrebni građevinarstvu”, rekao je Drecun, koji procjenjuje da će građevinarstvo narednih decenija biti u ekspanziji s obzirom na neiskorišćene potencijale na jugu i u središnjem dijelu Crne Gore.

Vlasnik Zetagradnje Blagota Radović naveo je da ova kompanija ima samo inženjerski kadar.

“Nikada nijesmo kupovali ni mehanizaciju, ni zapošljavali radnike. Prilikom izgradnje objekata sklapamo ugovore sa kooperantima koji imaju svoje radnike”, objasnio je Radović.

On je naveo da Crna Gora nema građevinsku radnu snagu, kao i da na našim građevinama uglavnom rade radnici iz Albanije i Kosova.

“Do skoro su bili angažovani većinom radnici iz Makedonije, Srbije i BiH, kojih sada nema jer su krenuli prema Zapadnoj Evropi. Čim se Albancima i Kosovarima otvore granice Unije, bićemo u velikim problemima jer ćemo ostati bez radne snage”,upozorio je Radović.

On smatra da je nemoguće brzo dobiti crnogorski građevinski kadar.

“Nije to kadar koji se stiče za godinu. Treba krenuti od zanata i srednje škole, sticanja iskustva, a to je proces od sedamosam godina, da bi dobili dobrog građevinskog majstora”, istakao je Radović.

Zetagradnja je lani imala 54 zaposlena, promet od 43,2 miliona eura i profit od 10,2 miliona. Stalna imovina ove kompanije iznosi 86,7 miliona eura, od čega se na nepokretnosti, opremu i postrojenja odnosi 50,4 miliona eura.

Kompanija Bemaks imala je prošle godine 145 zaposlenih, 23 miliona eura profita i 86,6 miliona eura prometa. Stalna imovina je 79,7 miliona eura od čega se na nekretnine, postrojenja i opremu odnosi 47,8 miliona eura. Vlasnik i izvršni direktor je Veselin Kovačević. Firma Čelebić, vlasništvo istoimene porodice, imala je 205 zaposlenih, promet 16,4 i profit 1,7 miliona eura. Stalna imovina im je 37,8 miliona eura, a na nekretnine i opremu se odnosi 30 miliona eura. Fidija, vlasništvo Joka Blagojevića, lani je imala 67 zaposlenih, 6,2 miliona eura prometa i 79 hiljada eura profita. Stalna imovina vrijedna je 4,2 miliona eura.

Firma Šajo, vlasništvo Žarka i Mirka Rakčevića, zapošljavala je devet ljudi, imala promet od 865,9, a profit od 495 hiljada eura. Stalna imovina kompanije je 4,4 miliona eura, kolika je i vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme.

Normal kompani, Žarka Burića imala je 28 zaposlenih, promet 4,7 miliona eura, profit 422 hiljade. Stalna imovina im je vrijedna 16,5 miliona eura, od čega se na nekretnine, postrojenja i opremu odnosi 7,7 miliona eura.

Mojkovački Trudbenik, vlasništvo Vuksana Radonjića, imao je 21 zaposlenog, 2,6 miliona eura prometa i 129,3 hiljade eura profita, dok je stalna imovina bila vrijedna pet miliona eura, kolika je i vrijednost nekretnina i opreme. Kompanija Štrabag imala je prošle godine 47 zaposlenih, 18 miliona eura prometa i 990.000 eura profita. Vrijednost stalne imovine ove firme je 676.000 eura, kolika je i vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme. Budvanska Atena bohor, vlasništvo Predraga Bajovića, Milojka Radovanovića, Aleksandra Peruničića imala je 46 zaposlenih, 4,9 miliona eura prometa i 218,9 hiljada eura profita. Imovina kompanije je vrijedna 3,5 miliona eura, koliko su im vrijedne nekretnine i oprema.

Firma Novi volvoks, čiji su osnivači Vladan i Milan Ivanović, Predrag Poček, Mila Milović i Holding One, imala je 40 zaposlenih, 34,9 miliona eura prometa i 1,4 miliona eura profita. Stalna imovina vrijedi 1,5 miliona, od čega nekretnine, postrojenja i oprema 1,4 miliona eura. Danilovgradski Kroling, vlasništvo Željka Miškovića, imao je 29 zaposlenih, 7,9 miliona eura prometa i 1,2 miliona eura profita. Stalna imovina firme je 13,9 miliona eura, od čega se na nekretnine i opremu odnosi sedam miliona eura.

U građevinskoj industriji trenutno je malo kompanija koje su u minusu. Među te rijetke spada Cijevna komerc, vlasništvo Danila Petrovića, u 2017. imala je 120 zaposlenih, 27,9 miliona eura prometa i 1,6 miliona eura profita. Firma je u blokadi 29 dana za 473 hiljade eura i ima 1,3 miliona eura poreskog duga. Stalna imovina firme vrijedna je 6,6 miliona eura, od čega su nekretnine, postrojenja i oprema vrijedni 6,4 miliona eura. U crvenom je i podgorički Lovćeninvest, koji ima pet zaposlenih, 113.000 eura prometa, a u minusu je 155,7 hiljada eura. U blokadi je 100 dana za 3,4 hiljade eura. Stalna imovina im je vrijedna 6,5 miliona eura, do čega nekretnine, postrojenja i oprema čini 900.000 eura. Predsjednik odbora direktora ove firme je Skender Hodžić, a izvršni direktor je Milenko Radmilović.

CdM

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *