Grčka napušta program pomoći, novi rizik za eurozonu je Italija

Grčka će ove nedjelje okrenuti novu stranicu u svojoj mukotrpnoj dužničkoj odiseji, ali eurozona ostaje ranjiva na buduće krize. Ekonomisti su posebno zabrinuti situacijom u Italiji.

Nakon osam dugih godina i tri “bailouta” uslovljenih mjerama štednje, Atina danas zvanično napušta sistem mjera za finansijsko spašavanje koji su joj nametnuli kreditori iz Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Evropski i lokalni političari su grčki povratak na finansijsko tržište prozvali “istorijski” dobrim vijestima, ali ispred ostalih 19 članica koje koriste jedinstvenu valutu i dalje stoje ozbiljni izazovi.

“Grčka kriza nije riješena, samo je odgođena”, smatra Charles Wyplosz, profesor međunarodne ekonomije sa sveučilišta IHEID u Ženevi.

Atina do 2032. neće ni započeti s plaćanjem većeg dijela svog ogromnog duga koji trenutno iznosi kolosalnih 180 posto BDP-a. A do tada je nemoguće odrediti kamo će se ekonomski i politički kretati ta zemlja.

MMF je proteklih mjeseci izdao niz upozorenja oko dugotrajne održivosti grčkog duga usprkos posljednjim aranžmanima eurozone za njegovo smanjivanje.

Wyplosz kritikuje “spektakularni cinizam” EU-a tokom krize. “Problemi nisu riješeni nego se pretvaralo da jesu”.

“Ovako ili onako, to će eksplodirati. Grčka će ponovno biti u krizi puno prije 2032.”, upozorava ekonomista.

“Nismo nimalo riješili problem javnog duga koji je i dalje na visokom nivou u Grčkoj, Italiji (132 posto BDP-a) i Portugalu (126 posto) unatoč njihovim naporima”, upozorava Anne-Laure Delatte, zamjenica direktora francuske organizacije za istraživanje svjetske ekonomije CEPII.

I evropski “teškaši” poput Španije (99 posto BDP-a) i Francuske (98 posto) imaju značajan nivo duga koje bi mogli dodatno poremetiti eurozonu.

“Dug je faktor ranjivosti koji se može preliti na tržišta”, dodaje Delatte.

No postoji i niz država koje su prihvatanjem eura smanjile svoj dug, pa je područje jedinstvene valute sve snažnije podijeljeno na “dobre učenike” i one druge. A one imaju različite interese.

Dok prva grupa podržava budžetsku disciplinu i štedljivost, druga poziva na više solidarnosti.

Italija postaje ozbiljan rizik za eurozonu zbog duga, krhkih banaka i populističke vlade koja djeluje spremna za sukob s Briselom, tvrde ekonomisti.

“Imate državu s dugom koji iznosi 130 posto BDP-a, s ogromnim unutarnjim problemima, prljavim bankarskim sistemom, koju sad k tome vode ljudi koji ne znaju što će preduzeti. Prijetnja je vrlo jasna”, ističe Charles Wyplosz.

Ekonomska strategija nove italijanske vlade i dalje je nejasna, a iz Rima stižu kontradiktorni signali.

Prošlonedjeljno smrtonosno urušavanje vijadukta u Genovi ponovno je pokrenulo sukobe oko gornje granice rashoda između Brisela i Italije, posebno njenog ministra unutarnjih poslova i čelnika Lige Mattea Salvinija.

“Eurozona trenutno nema alate i institucije kojima bi se nosila s ozbiljnom italijanskom dužničkom krizom”, upozorava Philippe Martin, profesor s pariškog Univerziteta Sciences Po.

Dužnička kriza je podstakla eurozonu da se ojača, naročito stvaranjem Evropskog stabilizacionog mehanizma, fonda EU-a za moguće buduće “bailoute”, te jačanjem takozvane bankarske unije koja traži jednaka pravila za sve banke širom saveza.

No te su reforme nedovršene, a Macronova inicijativa prema daljnjim koracima koji uključuju uvođenje namjenskog budžeta eurozone nailazi na otpor sjevera Unije koji je sklon štednji i strahuje da će morati da plaća južnjačke dugove.

“Nisam sigurna hoće li biti dogovora o budućnosti eura”, rekla je Nathalie Janson iz poslovne škole NEOMA iz francuskog Rouena.

“Euro je postao haotična valuta koja je u stalnoj turbulenciji, a originalno je zamišljena kao garancija stabilnosti”.

SEEbiz

Check Also

Udruženje banaka priprema se za AQR, Rabrenović nasljeđuje Zaimovića na čelu Upravnog odbora

Upravni odbor Udruženja banaka razmatraće sjutra najveći izazov koji ih čeka u narednoj godini – …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *