Grčka napušta program pomoći, novi rizik za eurozonu je Italija

Grčka će ove nedjelje okrenuti novu stranicu u svojoj mukotrpnoj dužničkoj odiseji, ali eurozona ostaje ranjiva na buduće krize. Ekonomisti su posebno zabrinuti situacijom u Italiji.

Nakon osam dugih godina i tri “bailouta” uslovljenih mjerama štednje, Atina danas zvanično napušta sistem mjera za finansijsko spašavanje koji su joj nametnuli kreditori iz Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Evropski i lokalni političari su grčki povratak na finansijsko tržište prozvali “istorijski” dobrim vijestima, ali ispred ostalih 19 članica koje koriste jedinstvenu valutu i dalje stoje ozbiljni izazovi.

“Grčka kriza nije riješena, samo je odgođena”, smatra Charles Wyplosz, profesor međunarodne ekonomije sa sveučilišta IHEID u Ženevi.

Atina do 2032. neće ni započeti s plaćanjem većeg dijela svog ogromnog duga koji trenutno iznosi kolosalnih 180 posto BDP-a. A do tada je nemoguće odrediti kamo će se ekonomski i politički kretati ta zemlja.

MMF je proteklih mjeseci izdao niz upozorenja oko dugotrajne održivosti grčkog duga usprkos posljednjim aranžmanima eurozone za njegovo smanjivanje.

Wyplosz kritikuje “spektakularni cinizam” EU-a tokom krize. “Problemi nisu riješeni nego se pretvaralo da jesu”.

“Ovako ili onako, to će eksplodirati. Grčka će ponovno biti u krizi puno prije 2032.”, upozorava ekonomista.

“Nismo nimalo riješili problem javnog duga koji je i dalje na visokom nivou u Grčkoj, Italiji (132 posto BDP-a) i Portugalu (126 posto) unatoč njihovim naporima”, upozorava Anne-Laure Delatte, zamjenica direktora francuske organizacije za istraživanje svjetske ekonomije CEPII.

I evropski “teškaši” poput Španije (99 posto BDP-a) i Francuske (98 posto) imaju značajan nivo duga koje bi mogli dodatno poremetiti eurozonu.

“Dug je faktor ranjivosti koji se može preliti na tržišta”, dodaje Delatte.

No postoji i niz država koje su prihvatanjem eura smanjile svoj dug, pa je područje jedinstvene valute sve snažnije podijeljeno na “dobre učenike” i one druge. A one imaju različite interese.

Dok prva grupa podržava budžetsku disciplinu i štedljivost, druga poziva na više solidarnosti.

Italija postaje ozbiljan rizik za eurozonu zbog duga, krhkih banaka i populističke vlade koja djeluje spremna za sukob s Briselom, tvrde ekonomisti.

“Imate državu s dugom koji iznosi 130 posto BDP-a, s ogromnim unutarnjim problemima, prljavim bankarskim sistemom, koju sad k tome vode ljudi koji ne znaju što će preduzeti. Prijetnja je vrlo jasna”, ističe Charles Wyplosz.

Ekonomska strategija nove italijanske vlade i dalje je nejasna, a iz Rima stižu kontradiktorni signali.

Prošlonedjeljno smrtonosno urušavanje vijadukta u Genovi ponovno je pokrenulo sukobe oko gornje granice rashoda između Brisela i Italije, posebno njenog ministra unutarnjih poslova i čelnika Lige Mattea Salvinija.

“Eurozona trenutno nema alate i institucije kojima bi se nosila s ozbiljnom italijanskom dužničkom krizom”, upozorava Philippe Martin, profesor s pariškog Univerziteta Sciences Po.

Dužnička kriza je podstakla eurozonu da se ojača, naročito stvaranjem Evropskog stabilizacionog mehanizma, fonda EU-a za moguće buduće “bailoute”, te jačanjem takozvane bankarske unije koja traži jednaka pravila za sve banke širom saveza.

No te su reforme nedovršene, a Macronova inicijativa prema daljnjim koracima koji uključuju uvođenje namjenskog budžeta eurozone nailazi na otpor sjevera Unije koji je sklon štednji i strahuje da će morati da plaća južnjačke dugove.

“Nisam sigurna hoće li biti dogovora o budućnosti eura”, rekla je Nathalie Janson iz poslovne škole NEOMA iz francuskog Rouena.

“Euro je postao haotična valuta koja je u stalnoj turbulenciji, a originalno je zamišljena kao garancija stabilnosti”.

SEEbiz

Check Also

Wall Street izgubio 1.700 milijardi dolara vrijednosti za samo dva dana

Akcije u indeksnoj korpi S&P 500 izgubile su oko 1.737 milijardi dolara vrijednosti za samo …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *