Intervju: Glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović u intervjuu “Vijestima” je kazao da bi se dovođenje u pitanje zakonitosti troška obrade kredita moglo imati negativne posljedice na ukupnu finansijsku stabilnost, ali da se može diskutovati o visini tog troška, te da je najbolje da Vrhovni sud da svoje mišljenje o tome što bi koristilo i klijentima i bankama.

Zaimović vjeruje, da iako još ne postoji zvanična potvrda o spajanju CKB i Sosijete Generale banke, postoji vrlo izražena konkurencija na bankarskom tržištu, jer već postoji šest velikih banaka u Crnoj Gori mjereno po veličini aktive, tako da nije jednostavno ostvariti monopolsku poziciju.

Dodaje i da postoji realna mogućnost da se u pojačanoj konkurenciji na bankarskom tržištu ne izdrži tržišna utakmica, kao i da zbog povećanih regulatornih zahtjeva od strane CBCG neke banke ne budu u mogućnosti da ispune neke od tih zahtjeva, što za posljedicu može imati njihov odlazak sa tržišta.

Iako banke tvrde da imaju pravo da naplaćuju trošak obrade kredita, građani su dobili prve sudske presude zbog nezakonite naplate troška obrade. Strahuju li banke od pravosnažnosti presuda, šta ćete tim povodom preduzeti?

Naknade za obradu kredita predstavljaju značajan izvor prihoda za svaku banku i problematizovanje njihove zakonitosti je veoma važno za čitav bankarski sektor, čije bi eskaliranje moglo u konačnici imati negativni uticaj i na ukupnu finansijsku stabilnost. Sa tom ocjenom se slažu i u Centralnoj banci, što je guverner Radoje Žugić saopštio javno na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka sa direktorima svih banaka u februaru ove godine. Tada je zaključeno da bi se moglo diskutovati o visini naknada, ali niko nije dovodio u pitanje njihovu zakonitost.

Ta tema je ponovo aktuelizovana u posljednje vrijeme, nakon nekoliko prvostepenih presuda osnovnih sudova u Crnoj Gori, kojima je bankama osporeno pravo na naplatu naknada. Svjesni smo da je percepcija bankarskog sektora u očima javnosti uglavnom negativna i želja UBCG je da iskoristi svaku priliku da građanima objasni poziciju banaka u društvenom životu Crne Gore, kao i da damo svoje mišljenje o svim pitanjima koja interesuju javnost. Pored visine kamatnih stopa ili zakonitosti naknada, koje su najčešće bile u fokusu javnosti, spremni smo za diskusiju i na sve druge teme koje interesuju javnost. Na taj način želimo da damo svoj doprinos objektivnoj informisanosti svih naših korisnika, što je naša misija i zakonska obaveza.

Zašto je Vrhovnom sudu UBCG podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti naknada za trošak obrade kredita? Šta očekujete?

Imajući u vidu poziciju Vrhovnog suda u sudskom sistemu, kao i obavezu prihvatanja stavova Vrhovnog suda prilikom presuđivanja na nižim sudovima, smatramo da je u interesu svih aktera, kako u započetim, tako i u budućim sporovima na ovu temu, da se donese jedinstvena odluka, koja bi bila obavezujuća za sve sudove. Sigurni smo da bi se na taj način izbjegli dugotrajni postupci, što bi značajno uštedjelo vrijeme i novac svima. Naši sudovi su, inače, veoma opterećeni, dok bi građani izbjegli obavezu plaćanja visokih sudskih troškova. O tome postoje negativna iskustva iz nekih prethodnih sličnih postupaka kada su tužbe bile odbijene, a građani nisu bili u mogućnosti da plate visoke sudske i advokatske troškove. Naša preporuka svim građanima koji na nagovor advokata pripremaju tužbe protiv banaka je da sačekamo zajedno odluku Vrhovnog suda.

Bez ambicije da na bilo koji način utiče na donošenje odluke Vrhovnog suda, UBCG je poslao inicijativu uz argumentaciju i uporednu praksu u zemljama regiona i EU kako bi dalo doprinos u objektivnom razmatranju ovog pitanja.

Trošak obrade kredita nije jedini problem zbog kojeg se banke i građani “završili na sudu”, već je tu i neriješeno pitanje sa kreditima u švajcarskim francima pošto Viši sud treba da odluči o žalbi na presudu Osnovnog suda da klijenti plate 1,3 miliona eura po osnovu troškova parničnog postupka. Kako bi ovaj problem mogli riješiti?

Jedan od razloga zbog kojih se UBCG odlučilo na ovu inicijativu jeste i iskustvo iz prethodnog sudskog postupka, u vezi sa kreditima u švajcarskim francima. Poznato je da je donesena prvostepena presuda u korist banke kojom su banci dosuđeni troškovi postupka u iznosu od 1,3 miliona, što je i bilo očekivano. Iako su tužioci uložili žalbu u vezi sa troškovima postupka, realno je očekivati da se dosude troškovi postupka u korist banke i da će tužioci solidarno snositi te troškove. To nas navodi na zaključak da je bolje da u startu tražimo stav Vrhovnog suda kako bismo izbjegli sve negativne posljedice dugotrajnih sudskih procesa i potencijalnog troška za klijente.

Kakav je stav UBCG u vezi sa potencijalnim spajanjem velikih banaka CKB i Sosijete Generale Montenegro banke?

Kako je već bilo interesovanja u medijima za ovu temu, mogu samo da ponovim ono što sam već govorio. UBCG nema mandat da se bavi tim pitanjima, niti je ta tema bila na dnevnom redu na nekoj od sjednica Upravnog odbora. Naš osnovni cilj je razmatranje tema koje doprinose unapređenju poslovnog ambijenta u cilju kvalitetnije ponude bankarskih proizvoda prema građanima i privredi. Kao i ostali građani, putem medija sam bio informisan o potencijalnoj namjeri OTP grupe da preuzme Societe General Montenegro banku i da je pripoji CKB banci. Još uvijek ne postoji zvanična potvrda te informacije.

Ističem da su CKB i Societe General dvije odlične banke, pa bi u slučaju eventualne akvizicije došlo i do dodatnog kvaliteta, nastalog korišćenjem zajedničkog efekta i racionalizacijom troškova. Sa druge strane, postoje mišljenja da bi u slučaju spajanja dviju velikih banaka moglo doći do znatne koncentracije na bankarskom tržištu i da bi to moglo imati negativne efekte na ukupan sistem. Moje lično mišljenje je da CBCG, kao regulator na bankarskom tržištu, ima ovlašćenja i sposobnosti da preduprijedi negativne posljedice i sankcioniše eventualno monopolističko ponašanje. Mislim i da postoji vrlo izražena konkurencija na bankarskom tržištu, jer već postoji šest velikih banaka u Crnoj Gori mjereno po veličini aktive, tako da nije jednostavno ostvariti monopolsku poziciju na takvom tržištu.

Crna Gora je atraktivna investiciona destinacija

Da li je tržište prezasićen ovolikim brojem banaka i mogu li sve preživjeti u narednom periodu?

Ovo se pitanje dosta često postavlja u javnosti i nema jedinstvenog odgovora. Banke se, kao i ostali privredni subjekti, ponašaju u skladu sa svojom politikom, očekivanjima njihovih vlasnika, situacijom na tržištu. Povećanje broja banaka, kao i najave ulaska nekih novih igrača na ovo tržište nam pokazuju da se Crna Gora prepoznaje kao investiciono atraktivna destinacija. To pozitivno utiče i na povećanje konkurencije na tržištu, što kao rezultat ima i sniženje kamatnih stopa i naknada za bankarske usluge. Sa druge strane, postoji realna mogućnost da se u tako pojačanoj konkurenciji ne izdrži tržišna utakmica, kao i da zbog povećanih regulatornih zahtjeva od strane CBCG neke banke ne budu u mogućnosti da ispune neke od tih zahtjeva.To za posljedicu može imati odlazak neke od banaka sa tržišta, da li kroz prodaju, pripajanje drugoj banci ili likvidaciju. Sve su to mehanizmi koji postoje i na drugim bankarskim tržištima i to ne treba dramatizovati. Mislim da treba dopustiti tržištu da izvrši selekciju, uz stalni nadzor CBCG. Dosadašnja iskustva nam pokazuju da CBCG dobro obavlja kontrolnu funkciju i da je spremna da se suoči sa svim potencijalnim izazovima koji bi mogli narušiti finansijsku stabilnost.

Banke su slobodne da daju novac kome žele

CBCG je konstatovala da se povećava kreditna aktivnost banaka prema državi, da je u poređenju sa zemljama eurozone jedna od najvećih. Do kada će to trajati i kada će se banke okrenuti većem kreditiranju privrede?

U situaciji povećane likvidnosti bankarskog sektora, kao i dobrih makroekonomskih pokazatelja, logično je očekivati da poraste interesovanje banaka za aranžmane sa državom, jer se ostvaruje dobar odnos prinosa na uloženi novac i rizika ulaganja. Smatram da se to može ocijeniti kao pozitivno, iako su možda ti pokazatelji drugačiji u zemljama eurozone. Banke koje posluju u Crnoj Gori se racionalno ponašaju i slobodne su u izboru opcija za ulaganje svog likvidnog novca. Ne može se u svakoj situaciji povući paralela ili porediti pokazatelji poslovanja u Crnoj Gori ili nekoj zemlji EU. Često se mogu pročitati komentari u medijima da su, recimo, kamatne stope u zemljama eurozone znatno niže nego u Crnoj Gori, posebno za stambene kredite. Pritom se ne uzimaju u obzir faktori koji utiču na formiranje kamatnih stopa i koji su potpuno različiti, počev od svih rizika koji utiču na formiranje kamatne stope, pa do brzine u postupku prinudne naplate kredita iz hipoteka.

Cijenim da će tako biti i u narednom periodu i da će banke nastaviti sa kreditiranjem države i privrede u skladu sa kretanjima na tržištu i poslovnom politikom svake banke. Podsjetiću da smo na nedavnom sastanku direktora banaka sa rukovodstvom CBCG dobili informaciju od guvernera Radoja Žugića da se u prethodnom kvartalu povećao odnos kredita odobrenih privredi u odnosu na kredite stanovništvu.To se može ocijeniti kao pozitivno i sa dodatnim efektom na nastavak trenda rasta kredita iz prethodnog perioda.

Izvor: Vijesti online

Check Also

Naslovne strane dnevnih novina za 17. novembar

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *