U Norveškoj milenijalci bogatiji od svojih roditelja, za razliku od ostatka razvijenog svijeta

1 komentar

Mladi širom zapadnog svijeta na putu su da postanu prva generacija koja će biti siromašnija nego njihovi roditelji. Milenijalci, ljudi rođeni od 1980. do 2000., koji žive u SAD-u i Velikoj Britaniji, pritisnuti visokim troškovima studiranja i stanovanja, biće prva generacija u istoriji koja će u zreloj dobi biti siromašnija od generacije koja je došla prije njih, osim jedne države – Norveške.

Mladi Norvežani doživjeli su suprotno – rast raspoloživog godišnjeg dohotka od 13 posto prema generaciji X, rođenima između 1966. i 1980., odnosno godišnje na raspolaganju imaju 460.000 kruna (oko 48.430 eura), piše BBC i pita se hoće li ovo zlatno doba Norveške potrajati.

S druge strane, milenijalci iz SAD-a imaju 5 posto manje dohotka nego generacija prije njih kad su bili jednake dobi, u Njemačkoj imaju 9 posto manje, a milenijalci s juga Evrope imaju i do 30 posto manji raspoloživi dohodak.

Nezaposlenost mladih, u dobi od 15 do 29 godina, u Norveškoj je relativno niskih 9,4 posto, dok je u državama OECD-a 13,9 posto.

Prvi i očiti faktor rasta norveške ekonomije posljednje tri decenije je ogromni naftni i gasni sektor, no nije važno samo koliko Norveška zarađuje, nego šta radi s tim novcem. Norveška ovaj novac štedi u najvećem svjetskom suverenom fondu koji investira u preko 9.000 kompanija i trenutno vrijedi 1.000 milijardi dolara. Dio tog novca, dakle, vraća se u društvo pa umjesto da neki zarade puno, pristup ovom bogatstvu imaju mnogi.

Uprkos ovoj štednji, porezi u Norveškoj su visoki i o minimalnoj plati pregovaraju sindikati. To znači da mladima u slabije plaćenim industrijama svake godine plate rastu pa razlika između onih koji zarađuju puno i onih koji zarađuju relativno malo nije toliko velika kao u drugim državama.

Visoka socijalna davanja i visoko subvencionirana zdravstvena zaštita takođe pomažu. Naknade za nezaposlene iznose 60 posto prethodne plate na dvije godine, troškovi zaštite za djecu su niski, a sistem roditeljskog bolovanja vrlo je velikodušan, što omogućuje visoku participaciju žena u radnoj snazi.

Dio ovog uspjeha su i besplatno školovanje na većini škola i javnih univerziteta, kao i visok nivo zaposlenosti studenata, objašnjava BBC.

LiderPress

Podijeli ovaj članak
1 Komentar
  • sta ce sad neoliberali i ostali lesinari svijeta, posto podaci i argumenti nisu na strani njihovog netrzisnog namuicanja na stetu dugorocnosti i stvarne ekonomije odrzivosti i razvoja

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *