Nenaplativi krediti u regionu smanjeni za 8,1 milijardu eura

Situacija sa “lošim” kreditima (NPL – non-performing loans) nastavila je da se poboljšava u regionu centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) od posljednjeg NPL Monitora, s NPL volumenom koji je dostigao najniži nivo u sedam godina (42,8 milijardi eura 30. septembra 2017. godine za region), pokazuje najnoviji izvještaj Vienna Initiative.

Ovo posljednje smanjenje NPL-a uglavnom se može pripisati strožim politikama otpisa i poboljšanim rješavanjem NPL-a.

NPL transakcije su riješene u drugom tromjesečju 2017. sa samo realiziranih 0,4 milijarde eura, ali postoje znaci  povećanja tržišne aktivnosti tokom 2018. godine.

Iako su još uvijek važne razlike među zemljama, većina jurisdikcija nastavila je provoditi reforme za otklanjanje preostalih prepreka rješavanju NPL-a i prodaji. Štaviše, regulatori EU takođe su bili vrlo aktivni u uvođenju širokog spektra novih inicijativa oko NPL-a. Očekuje se dalji pritisak na susjedne zemlje Evropskoj uniji (EU) da se usklade s tim evropskim najboljim praksama, posebno za zemlje koje pristupaju EU i gdje su prisutne podružnice evropskih banaka.

NPL volumen u regionu znatno je smanjen, za 15,9% na godišnjem nivou, ili  8,1 milijardu eura, na 42,8 milijardi eura od 31. septembra 2017, što je najniži nivo u sedam godina. Prosječan NPL koeficijent za CESEE iznosio je 5,3%, što je pad za 1,4 postotna boda godišnje.  Ipak, ostaje velika razlika među zemljama, s NPL omjerima u rasponu od 0,7% do 14,8%, i ostaje uporno visoka (iznad 10%) u 5 od 17 zemalja CESEE (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska i Srbija).

Prosječni koeficijent pokrića u regionu (mjera sposobnosti banke da apsorbira potencijalne gubitke od svojih loših kredita) takođe je porastao na 63,2%, što je povećanje sa 61,9% prošle godine.

Napredak reformi

Kontinuirani napredak koji se dešava može se pripisati kombinaciji političkih aktivnosti preduzetih kako bi se smanjile prepreke rješavanju i prodaji NPL-a. Svih 17 zemalja zabilježilo je pad svojih NPL koeficijenata a nijedna zemlja nije imala NPL odnos iznad 15%.

Srbija i Albanija zabilježile su najveće poboljšanje sa -7,3 procentnih poena i -6,5 procentnih poena na godišnjem nivou respektivno.  Međutim, odnos NPL-a po zemljama i dalje se jako razlikuje, u rasponu od niskih 0,7% u Estoniji do visokih 14,8% u Albaniji.

NPL odnosi ostaju visoki, iznad 10% u pet zemalja: Albanija (14,8%), Hrvatska (12,3%), Srbija (12,2%), Bugarska (11,6%) i Bosna i Hercegovina (10,8%, ali je koeficijent pao na 10% na kraju 2017. godine, prema podacima CBBiH)…

Izvor: Indikator.ba

Check Also

U Privrednoj komori detaljno predstavljen Maršalov plan – Evropa sad

Predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja predstavili su Upravnom odboru Privredne komore Crne Gore Maršalov …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *