FED zavrće slavinu: Dedolarizacija koja će donijeti buru na globalna tržišta

Dodajte komentar

Vrlo ugledni blog ZeroHedge objavio je početkom ove nedjelje intrigantnu analizu o presušivanju dolarskih izvora finansiranja te su najavili ozbiljne globalne probleme, posebno na tzv. tržištima u nastajanju.

Problem ‘dedolarizacije’ novog finansiranja povezali su sa zaokretom u politici američkih Federalnih rezervi koje s iz dugogodišnjeg neortodoksnog programa Quantitative Easinga (monetarnog popuštanja) moraju okrenuti zavrtanju monetarnih slavina jer je, između ostalog, došlo do dramatičnog “naduvavanja” bilansa Fed-a. Međutim, već vrlo malo zavrtanje te slavine poprilično je uzbudilo tržišta koja su navikla da ih još od velike finansijske krize Federalne rezerve obilato ‘podmazuju’ viškom dolarske likvidnosti.

Prve ozbiljnije probleme počeli su osjećati u refinansiranju Argentina i Turska, a ZeroHedge je prenio zaključke FT-a i JPM-a o tome da će te nacije zbog toga ući u dramatične probleme s refinansiranjem.

Pročitaj još: EU namjerava da pređe sa dolara na euro prilikom kupovine nafte od Irana

Zbog činjenice da Fed mora smanjivati svoj bilans u situaciji dok američki Treasury drastično povećava iznose novih izdanja tj. zaduživanje kako bi finansirao rupu nastalu Trumpovim rezanjem poreza, već se vidi, piše ZeroHedge, da su cijenu počele plaćati i zemlje poput Indonezije, Malezije, Brazila, Indije… Čak su i visoki funkcioneri indijskih monetarnih vlasti počeli upozoravati kako bi kombinacija aktivnosti FED-a i Treasuryja, koje izazivaju presušivanje dolarskih izvora finansiranja, mogle izazvati novu krizu tržišta u nastajanju.

ZeroHedge ide vrlo odlučno sa zaključkom da je pad dolarske likvidnosti sigurni put u novu duboku krizu na tržištu obveznica u dolarima.

Drugim riječima, nakon niza godina Quantitative Easinga ulazimo u razdoblje Quantitative Tighteninga u kojem će se bilans Fed-a smanjivati mjesečno za 50 milijardi dolara, dok će američki Treasury na tržištu morati da pronađe 1,2 biliona u 2018. i 2019. godini kako bi finansirali deficit od 804 odnosno 981 milijardi dolara u 2018. odnosno 2019. godini.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *