Zakonima protiv iznošenja novca: Ko ne plati porez čeka ga i stečaj

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša, priča za Portal Analika kako će država spriječiti praksu velikih kompanija da iznose novac, te kako se zajedno sa Inspekcijom rada bore protiv pojave potkradanja države obračunavanjem poreza i doprinosa na “minimalac”. Mugoša, koji je proglašen za menadžera godine u javnoj upravi, navodi da se plate poreskih inspektora kreću od od 590 do 700 eura, uz periodično nagrađivanje preko varijabilnog dijela zarade. Ističe da će, zbog strogih zakonskih ograničenja, građani biti uskraćeni za odgovor na pitanje ko prima najveću platu u državi.

“Suočavamo se sa mnogo izazova, posebno s osvrtom na odredbe propisa koje velike korporacije često koriste kako bi vršile poresku evaziju, odnosno umanjivale svoju poresku obavezu na stečene prihoda, te očekujemo da ćemo daljim usklađivanje propisa sa EU acquis-om minimalizovati rizike za takve pojave”, kaže Mugoša.

U Poreskoj upravi se se neće libiti da predlože stečajni postupak za one kompenije koje ne izmiruju redovno obaveze iz poreskog reprograma.

“Stepen izmirivanja reprogramiranih obaveza kreće se oko 70%, a kroz realizaciju Zakona o reprogramu poreskog potraživanja započeta je naplata potraživanja i od značajnog broja onih kompanija koje godinama nijesu bile u mogućnosti da izmire dospjele poreske obaveze i koje se nalaze na Crnoj listi. Kod obveznika kod kojih dođe do ukidanja rješenja dospijeva kompletan dug, a u cilju naplate preduzimaju se sve zakonom propisane mjere, uključujući i predlaganje stečajnog postupka”, objašnjava Mugoša.

Tokom prva tri mjeseca 2018. godine Poreska uprava ostvarila je ukupnu bruto naplatu poreza i doprinosa u iznosu od 233.422.935,62 eura, pri čemu je plan naplate za prvi kvartal ove godine premašen za 15 miliona eura (7%), a ostvarenje iz istog perioda 2017. godine za čak 27 miliona eura (13%).

ANALITIKA: Kakvi su rezultati Poreske uprave u naplati prihoda tokom prvog kvartala ove godine, s obzirom da su prošle godine ostvareni zapaženi rezultati?

MUGOŠA: Naplata prihoda predstavlja primarni zadatak Poreske uprave, a u nastojanju da obezbjeđenje budžetskih prihoda učinimo što efikasnijim, u kontinuitetu ulažemo sve napore da sinergijskim djelovanjem svih službi u Poreskoj upravi povećamo stepen dobrovoljnog izmirivanja poreskih obaveza, ali i da naplatimo poreske obaveze i od poreskih obveznika sa nižim stepenom poreske discipline. Imajući u vidu da je naplata poreskih prihoda u 2017. godini značajno premašila očekivani plan naplate i ostvarenje iz 2016. godine, kao i da je isti trend nastavljen i u ovoj godini, Poreska uprava naplatni zadatak uspješno realizuje.

Tokom prva tri mjeseca 2018. godine Poreska uprava ostvarila je ukupnu bruto naplatu poreza i doprinosa u iznosu od 233.422.935,62 eura, pri čemu je plan naplate za prvi kvartal ove godine premašen za 15 miliona eura (7%), a ostvarenje iz istog perioda 2017. godine za čak 27 miliona eura (13%).

Rast prihoda zabilježen kod svih poreskih oblika, a naročito su značajna ostvarenja naplate poreza na dodatu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za socijalno osiguranje, kao i koncesionih naknada.

U strukturi naplate posebno se izdvaja naplata poreza na dodatu vrijednost, u bruto iznosu od 53.581.101,81 eura, što je 8 miliona iznad plana, a čak 10 miliona eura iznad ostvarenja iz prošle godine. Rast naplate PDV-a zbog povećanja stope ovog poreza od 1. januara 2018. godine već je bio predviđen planom naplate, te ostvareni rezultat ide u prilog naporima Poreske uprave na suzbijanju sive ekonomije i proširenju poreske osnovice povećanjem broja obveznika koji posluju u regularnim tokovima, prijavljujući i izmirujući obaveze po osnovu poreza na dodatu vrijednost.

ANALITIKA: Koliko je naplaćeno poreza na dobit pravnih lica?

MUGOŠA: Zaključno sa 31. martom 2018. godine poreski obveznici su izvršili uplatu poreza na dobit pravnih lica u iznosu od 33.975.071,61 eura, što je 5,5 miliona eura iznad ostvarenja iz prošle godine, odnosno 3,5 miliona eura iznad plana. Naplata poreza na dobit bilježi kontinuiran rast iz godine u godinu, pa je rezultat naplate po ovom osnovu iz prvog kvartala 2016. godine premašen za devet miliona eura.
Naplata poreza i doprinosa na zarade zaposlenim u bruto iznosu od 131.960.303,46 eura bila je iznad ostvarenja iz istog perioda prošle godine za 9 miliona eura, dok naplata koncesionih naknada u iznosu od 6.089.938,13 eura zabilježila rast za pola miliona eura od odnosu na plan i ostvarenje iz 2017. godine.

ANALITIKA: Proglašeni ste za najmenadžera godine što se tiče državne uprave. Šta to priznanje znači na lično planu za Vas?

MUGOŠA: Iako ima lični karakter, nagradu “Menadžer godine u javnim institucijama, ustanovama i lokalnim upravama” koju sam dobio odlukom Upravnog odbora Asocijacije menadžera Crne Gore smatram afirmacijom zalaganja i posvećenosti u radu cjelokupne organizacije i kolektiva Poreske uprave, kao institucije na čijem sam čelu. Ovo priznanje još jedna je potvrda da rad Poreske uprave gradimo na pravim osnovama, kao i da dalji razvoj Poreske uprave usmjeravamo na pravi način pri realizaciji strateških i operativnih ciljeva naše institucije.

U rezultatima koje Poreska uprava postiže od neprocjenjive važnosti je doprinos urednih poreskih obveznika, koji dobrovoljno i redovno servisiraju svoje obaveze, ali i računovođa i revizora, posebno imajući u vidu naše strateško opredjeljenje da unapređujemo partnerski odnos sa asocijacijama poreskih obveznika, strukovnim udruženjima, računovođama i revizorima, kao neophodnim činiocima za uspješno sprovođenje poreske politike i naplatu prihoda.

ANALITIKA:  Primjetno je da premijer Marković veoma često održava sastanke sa Vama, kao i direktorima inspekcija i carina. Šta Vam premijer Marković govori na tim sastancima? Utisak javnosti da su te službe  najbolji dio državne uprave…?

MUGOŠA: Imajući u vidu da je Poreska uprava, uz Upravu carina, zadužena za prihodnu stranu budžeta naše države, te da se iste suočavaju sa izuzetno ambiciozno postavljenim planovima naplate prihoda, potpuno je prirodno da se stepen efikasnost našeg rada prati sa najvećeg mogućeg nivoa. Stoga su koordinacioni sastanci sa premijerom Markovićem prilika da, prije svega, premijera upoznamo sa rezulatima realizacije zadataka povjerenih Poreskoj upravi, Upravi carina i Upravi za inspekcijske poslove, kao i da zajednički rješavamo izazove na koje nailazimo u svakodnevnom radu, a posebno u dijelu naplate prihoda, smanjenja poreskog duga i suzbijanja sive ekonomije.

Takođe, jako je važno što je na najvećem Vladinom nivou prepoznat značaj rada inspekcijskih službi, posebno s osvrtom na strateško opredjeljenje Vlade da sankcioniše nelegalno poslovanje i opseg sive ekonomije svede na najmanju mjeru, a za šta je potrebno koordinisano djelovanje svih nadležnih institucija.

Ono što posebno moram istaći jeste da inspekcijske službe predstavljaju prvu liniju u sprovođenju zakonom propisanih nadležnosti, te da je za sankcionisanje lica koja se bave nezakonitim poslovanjem potreban visok stepen integriteta i lične posvećenosti i odgovornosti svakog pojedinačnog inspektora.

ANALITIKA: Da li se firme redovno izmiruju obaveze iz reprograma poreza?

MUGOŠA: Stepen izmirivanja reprogramiranih obaveza kreće se oko 70%, a kroz realizaciju Zakona o reprogramu poreskog potraživanja započeta je naplata potraživanja i od značajnog broja onih kompanija koje godinama nijesu bile u mogućnosti da izmire dospjele poreske obaveze i koje se nalaze na Crnoj listi poreskih obveznika. Do sada je prihodovan iznos od 28.114.848,85 eura, pri čemu je tokom 2017. godine naplaćeno 24.254.793,86 eura, a u prvom kvartalu 2018. godine 3.860.054,79 eura. Po osnovu jednokratne uplate naplaćeno je 12.926.273,57 eura, dok je po osnovu dospjelih rata naplaćeno 15.188.575,29 eura.

Treba pomenuti da u kontinuitetu vršimo ukidanje rješenja kod obveznika koji ne poštuju odredbe rješenja o reprogramu, a ova aktivnosti biće nastavljena tokom cjelog petogodišnjeg perioda implementacije Zakona, u zavisnosti od dinamike servisiranja obaveza od strane poreskih obveznika. Kod obveznika kod kojih dođe do ukidanja rješenja dospijeva kompletan dug, a u cilju naplate preudzimaju se sve zakonom propisane mjere, uključujući i predlaganje stečajnog postupka.

ANALITIKA: Kakav je materijalni status poreskih inspektora, odnosno kolika je prosječna zarada u PU? Može li se popraviti taj status?

MUGOŠA: Mjesečne zarade poreskih inspektora kreću se od 590 do 700 eura, u zavisnosti od minulog rada i zvanja koje imaju – poreski inspektor I, II ili III.

Svjesni smo da navedeni iznosi zarada nijesu proporcijalni stepenu odgovornosti, obimu posla i očekivanjima koja država ima od poreskih inspektora i cijele Poreske uprave, kao ni činjenici da je potrebno kontrolisati rad preko 40 hiljada poreskih obveznika i sankcionisati svakog obveznika koji posluje suprotno propisima.

Zbog toga nastojimo da naše zaposlene motivišemo za kvalitetniji rad na ostale dostupne načine – pružajući osjećaj sigurnosti i mogućnost kontinuranog usavršavanja i edukacije na nacionalnom i međunarodnom nivou, te periodnično nagrađivanje kroz varijabilni dio zarade.

ANALITIKA: Zašto  su neke informacije iz domena poreza poreska tajna, a recimo u drugim zemljama Evrope to nije slučaj? Zašto imenom i prezimenom ne možemo doznati ko prima najveću platu u Crnoj Gori?

MUGOŠA: Poreska tajna propisana je članom 16 Zakona o poreskoj administraciji, a ista predstavlja pravni institut koji postoji u zakonodavstvu svih zemalja svijeta, imajući u vidu da poreski organ u postupku administriranja i naplate poreza dolazi u posjed podataka koje treba obrađivati i upotrebljavati isključivo za svrhe propisane zakonom, odnosno čije bi javno objavljivanje i nesvrsishodno upotrebljavanje moglo biti podložno različitim zoupotrebama od strane trećih lica.

Otklon od pravila poreske tajne napravljen je usvajanjem Uredbe o uslovima i kriterijumima objavljivanja liste poreskih dužnika, te je u tom smislu izvršena dopuna gore navedenog člana Zakona, imajući u vidu važnost transparentog objavljivanja podataka o najvećim poreskim dužnicima.

Kada su u pitanju imena lica koja primaju najveću zaradu, imajući u vidu da se radi o fizičkim licima, u pitanju je naročito osjetljiv podatak, koji se smatra povjerljivim, ne samo u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji, već i u skladu sa propisima koji regulišu zaštitu podataka o ličnosti, a u cilju zaštite ličnih prava i sloboda, kao ustavom zagaranovane kategorije.

ANALITIKA: Da li se u Crnoj Gori može stati na kraj negativnim pojavama poput iznošenja novca od strane velikih kompanija s jedne strane, i otvorenim potkradanjem države od velikog broja poslodavaca, sa druge strane, uplaćivanjem poreza i doprinosa na “minimalac”?

MUGOŠA: Ministarstvo finansija i Poreska uprava, kao institucije zadužene za kreiranje i sprovođenje poreske politike, pažljivo prate i analiziraju legislativu i najbolju praksu zemalja članica Evropske unije u ovoj oblasti, imajući u vidu zahtjeve za harmonizacijom našeg zakondavstva sa pravnom tekovinom EU. Na tom putu suočavamo se mnogo izazova, posebno s osvrtom na odredbe propisa koje velike korporacije često koriste kako bi vršile poresku evaziju, odnosno umanjivale svoju poresku obavezu na stečene prihoda, te očekujemo da ćemo daljim usklađivanje propisa sa EU acquis-om minimalizovati rizike za takve pojave.

U tom smislu, Crna Gora je već započela aktivnosti vezane za pristupanje međunarodnim konvencijama i usvajanje smjernica OECD-a koje se odnose na prevenciju erozije korporativne poreske osnovice, a dalji rad u ovoj oblasti biće nastavljen u narednom periodu.

S druge strane, Poreska uprava je svjesna i potrebe da se stepen poreske discipline na tržištu rada podigne na veći nivo, posebno imajući u vidu da je veliki broj radnika zaposlen “na crno”, da zbog neplaćanja poreza i doprinosa na zarade od strane poslodavaca veliki broj zaposlenih nije u mogućnosti da obezbijedi osnovna socijalna prava, kao što je zdravstvena zaštita, kao i da je određeni broj zaposlenih osiguran na minimalni iznos zarade, dok se ostatak zarade isplaćuje u gotovini, tj. “na ruke”.

Zbog toga se pri planiranju kontrola posebna pažnja pridaje kontroli ovog segmenta rada obveznika, gdje Poreska uprava dijeli nadležnost i blisko sarađuje sa Upravom za inspekcijske poslove – Inspekcijom rada, pri čemu moramo imati u vidu da je za uspješno otkrivanje i sankcionisanje nepravilnosti u dijelu prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, osim uvida u knjigovodstvenu evidenciju i novčane tokove, neophodna i saradnja samih zaposlenih, koji mogu potvrditi da li je u određenom periodu došlo do isplate zarada od strane poslodavaca.

Izvor: Portal Analitika

Check Also

Motorola predstavila reinkarnirani RAZR (Video)

Dugoočekivana reinkarnacija kultnog Motorolinog modela RAZR upravo je stigla. To je Android pametni telefon sa …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *