Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom o dobijanju nove garancije u vrijednosti od 90 miliona dolara, uz pomoć koje bi se na međunarodnom tržištu mogla povoljno zadužiti do 270 miliona dolara. Novac bi bio iskorišćen za refinan-siranje javnog duga, kazao je u intervjuu Pobjedi viceguverner Centralne banke dr Nikola Fabris.
POBJEDA: Do kada bi trebalo da bude odobrena nova garancija Svjetske banke i koji bi bili benefiti?
FABRIS: U toku su aktivnosti na ispunjavanju uslova za dobijanje nove garancije Svjetske banke. Planirani iznos je 90 miliona američkih dolara. Očekuje se da bude odobrena početkom sljedeće godine.
Najbolji je način da se ova podrška, kao i prethodna, iskoristi za povoljno refinansi-ranje kojim bi se otplatio dio javnog duga. Zaduživanje uz garanciju Svjetske banke obezbjeđuje niske kamatne stope i povoljne uslove otplate (grejs period i duži rokovi otplate). Procjene su da se, u odnosu na iznos garancije Svjetske banke, može obezbijediti do tri puta veći iznos zaduživanja
POBJEDA:Zađuživanjeza refinansiranje euroobve-znica – na koji način će uticati na stabilizaciju finansija?
FABRIS: Tekuća emisija eu-roobveznica je realizovana uz, do sada, najnižu kamatnu stopu, čime su smanjeni troškovi finansiranja javnog duga. Postojećom emisijom su obezbijeđena sredstva za refinansiranje dijela obveznica koje dospijevaju 2019, 2020. i 2021. godine, čime je obezbijeđena veća ravnomjernost u rokovima do-spjeća javnog duga, odnosno smanjeni su iznosi velik i h rata koje bi dospijevale u 2020. i 2021. godini. Takođe, na ovaj način su obezbijeđena sredstva za finansiranje javnog duga u ovoj i sljedećoj godini, što je bio jedan od potencijalnih rizika.
POBJEDA: Kakve su najnovije ocjene Svjetske banke i MMF-a u odnosu na ekonomsku situaciju, izglede i rizike crnogorske ekonomije?
FABRIS: Predstavnici MMF-a i Svjetske banke su pozdravili ostvarene rezultate Crne Gore u procesu fiskalne konsolidacije, kao i u dijelu unapređenjafinansij-skog sistema, a naročito je pozdravljen uspjeh u, do sada, najpovoljnijoj emisiji euroobveznica. Naglašeno je daje, i u okolnostima teških i nepopularnih mjera fiskalnog prilagođavanja, kao i zahtjevnih aktivnosti na unapređenju finansijskog sistema, CrnaGoraostvarila impresivan rast u prošloj godini od 4,4% BDP-a Istaknute su i odlične tenđencije u ovoj godini, posebno u zoni realne ekonomije, kao i u dijelu jačanja fiskalne stabilnosti i daljeg unapređenja finansijskog sistema. Suge-risano je da je od ključnog značaja da se u potpunosti istraje na dosljednoj primjeni mjera fiskalne konsolidacije.
POBJEDA: Ima li prostora za emitovanje državnih obveznica na domaćem tržištu i da li bi to u postojećim uslovima bilo isplativo?
FABRIS: Za određeni relativno ograničen iznos sredstava svakako ima prostora, imajući u vidu visoku likvidnost bankarskog sistema. Ipak, domaće tržište ne može biti primarni oblik zaduživanja države da ne bi došlo do efekta “istiskivanja”, odnosno da se ne bi smanjila kreditna podrška banaka privredi. Jedan od važnih uslova za povećanje atraktivnosti državnih obveznica je razvoj sekundarnog tržišta.
POBJEDA: Koliki bi bio rizik za finansije u slučaju da podbaci rast BDP-a u ovoj i narednim godinama i na koji način bi se to moglo “peglati?
FABRIS: S obzirom da su, kroz garanciju Svjetske banke i emisiju euroobveznica, obezbijeđena sredstva za fi-nansiranje javnog duga za ovu i sljedeću godinu, eventualni podbačaj rasta BDP-a ne bi donio ništa dramatično.
Sa druge strane, raspoloživi podaci iz prvog kvartala ove godine ukazuju da bi rast mogao biti i veći od planiranog, ali je još rano za donošenje konačnih zaključaka.
(Cijeli intervju u današnjoj Pobjedi)
a zasto se o ovoj tematici prica sa viceguvernerom kad je ovo nadleznost ministra finansija
ili je ovo posao viceguvernera- da sakrije neznanje i pohvali, taman kao sto je Katnic u cistom konfliktu interesa bio na pregovorima oko poslejdnjeg zaduzivanja