Monopolske organizacije opterećuju turizam

Dodajte komentar

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore raspravljao je na sjednici 24. aprila 2018. o izazovima implementacije Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji je u primjeni od januara ove godine. Donijeta je Odluka o formiranju radne grupe za izradu zajedničkog sporazuma o tarifama za korišćenje muzičkih djela i predstavljen treći javni poziv Privredne komore Crne Gore u okviru projekta Razvoj niskokarbonskog turizma.

Sjednica je održana u Ministarstvu održivog razvoja i turizma. Vodio ju je predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a u njenom radu su, pored članova, učestvovali generalna direktorica Direktorata za razvoj konkurentnosti i investicije u turizmu Olivera Brajović, generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak KukavičićAleksandra Kiković iz UNDP, dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi prof. dr Rade Ratković, prof. dr Ivo Armenko i prof. dr Ivo Županović sa Fakulteta za menadžment u Herceg Novom, te turistički inspektor Branko Mandrapa.

Predsjednik Ivančević čestitao je članovima Odbora početak turističke sezone.

Sezona je počela dobrom posjetom i nadamo se pozivnijim rezultatima na njenom kraju nego što su bili prethodnih godina. Na nama je da učinimo sve da obezbjedimo gostima kvalitetnu ponudu da bi bili zadovoljni i ponovo nam došli – kazao je Ivančević.

Govoreći o Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, istakao je da se od ovog akta očekuje da stimuliše razvoj ove strateške djelatnosti, zaustavi sivu ekonomiju i nesmetan rad onih koji legalno posluju.

Prema riječima Olivere Brajović iz Ministarstva, cilj ovog sistemskog zakona koji uređuje stratešku granu turizma jeste prilagođavanje direktivama EU i olakšanje rada turističkih poslenika. Ona je kazala da su na zakon od početka implementacije stigle određene primjedbe privrednika i lokalnih samouprava, te da je sjednica Odbora udruženja prilika da se one saopšte.

Dragan Boričić iz Asocijacije turističkih vodiča smatra da Zakon nije adekvatno regulisao ovu djelatnost.

Djelatnost turističkih vodiča je dodatnog i sezonskog karaktera. Međutim, po novom zakonu oni ne mogu obavljati tu djelatnost ako nisu upisani u Centralni registar privrednih subjekata kao preduzetnici ili zaposleni u turističkim agencijama. Ako se moraju plaćati porezi i doprinosi i kada se ne radi,  tokom cijele godine, ova je djelatnost neisplativa. Mislim da ovo pitanje treba regulisati vodeći se iskustvima iz okruženja poput Hrvatske gdje je proces registracije turstičkih vodiča mnogo liberalniji – rekao je Boričić.

On je takođe ukazao da se turističkim vodičima koji nijesu u CRPS-u ne dozvoljava ulazak u Luku Kotor da preuzmu turiste sa kruzera. Istakao je i problem da ovim Zakonom nisu predviđene sankcije za turističke vodiče koji bez licence obavljaju djelatnost u našoj državi.

Profesor dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam, smatra da će Zakon ubrzo pretrpjeti nove izmjene, da bi se dodatno uskladio sa direktivama EU, te da će pritom biti regulisano i pitanje turističkih vodiča. Novi Zakon neadekvatno reguliše djelatnost vodiča i destimulišuće djeluje na poznavaoce crnogorske kulturne i istorijske baštine koji se time bave kao dodatnim poslom.

Ovo je svojevrsna biznis barijera jer ne može turistički vodič biti osnovno zanimanje niti registrovan kao preduzetnik i mora se naći rješenje za ovo pitanje. Potrebno je prestati sa primjenom ove odredbe dok se ne izmijeni Zakon – rekao je Ratković.

Smatra da se turoperatorima koji doprinose dolasku gostiju sa velikih emitivnih tržišta i produženju sezone ne smiju praviti biznis barijere, te treba otkloniti sve zakonske smetnje ovom cilju. Takođe je ocijenio da novi zakon podstiče pretvaranje dijela turističkih kapaciteta u rezidencijalne objekte, a trebalo bi da je suprotno.

Prof. dr Ivo Armenko je ukazao da je turistička privreda opterećena brojnim nametima za usluge čiji benefiti nijesu vidljivi, poput taksi za PAM, reklamne servise, nadzorne kamere, vodomjere, a takođe je pomenuo visoke troškove električne energije u zimskom periodu i PDV-a.

Ambijent u kojem rade turistički poslenici nije lak. Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, bi trebalo da definiše obaveze koje oni treba da plaćaju državi a da sve ostale budu predmet posebnih ugovora. Da li pod ovakvim uslovima može da se poveća odnos realne pri sivoj ekonomiji koji prema nekim procjenama iznosi 70 prema 30 odsto. Turizam je perspektivan biznis, za koji Crna Gora ima potencijal da razvija. Potrebno je uvesti ovu djelatnost u legalne tokove. Apelujem da se unaprijedi zakonski okvir i da se pod okriljem Ministarstva i Privredne komore nađe način da se poboljšaju uslovi poslovanja – rekao je Armenko.

Tomo Knežević iz Lipske pećine smatra da je Zakon kvalitetniji od prethodnih. On je ukazao da član 54 između ostalog reguliše da se speleološkim aktivnostima mogu baviti osobe sa licencom, pa je istako problem dobijanja kvalitetne edukacije za to. Zato je Lipska pećina, kaže, krenula u edukaciju po ovom pitanju od osnovnih škola.

Prema riječima dr Iva Županovića, Zakonom, koji prvi put uključuje integralne hotele, trebalo je obuhvatiti i difuzne hotele koji su karakteristični za stara gradska jezgra.

Turistički inspektor Branko Mandrapa tražio je pojašnjenje ko kontroliše privremene objekte u zoni morskog dobra, na što mu je zamjenik direktora ovog preduzeća odgovorio da je to nadležnost komunalne policije.

Goran Čolović je istakao kao problematično rješenje iz člana 17 Zakona da je turistička agencija dužna da obezbijedi jemstvo u obliku neopozive bankarske garancije, polise osiguranja ili novčanog depozita za svaku svoju poslovnicu i ekspozituru. On je ukazao I na problem u radu na koji nailaze predstavnici turističkih agencija I turističkih vodiča  u graničnim zonama, posebno Luke Kotor

Branko Kažanegra, TA Adria DMC smatra da Zakon treba precizno da definiše da turističke agencije mogu nuditi usluge isključivo u svojim poslovnicama i ekspoziturama. To će smatra, doprinijeti smanjenju sive zone u ovoj oblasti.

Olivera Brajović je konstatovala da nigdje ne stoji zakonska obaveza da turistički vodič mora da bude stalno zaposlen u turističkoj agenciji ali da se istaknute nedoumice mogu rješavati podzakonskim aktima. Ona je najavila da će na ovaj nači do kraja godine biti definisane turistička razvojna zona, a ako se ukaže potreba i difuzni hoteli.

Izvor: Privredna komora

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *