Šta slaba valuta znači po ekonomiju?

Iako se može činiti kako slabija valuta znači i slabiju ekonomiju, to baš i ne mora da bude slučaj.
Ekonomije na globalnom nivou, od Evrope do Japana, čine poteze koji imaju za cilj slabljenje valute. Shodno tome, sve je više naslova o „ratovima valuta“.

Ratovi valuta ovog su puta najviše usmjereni na monetarne politike, odnosno takmičenje država u smanjivanju kamatnih stopa i povećanju količine novca na tržištu putem kupovine državnih obveznica, potez poznat kao kvantitativno popuštanje. Povećanje novca u opticaju smanjuje vrijednost valute.

No, zbog čega bi neka zemlja željela slabiju valutu? U svijetu u kojem su kamatne stope poprilično niske, slabija valuta je postala željeni način za stimulisanje rasta. Sa druge strane, mnogo je i mana ovakvog stimulisanja ekonomije.

Zašto bi neko želio slabiju valutu?

Globalni ekonomski rast i kamatne stope i dalje su poprilično niski, što podstiče banke da koriste nekonvencionalne metode kako bi podstakle rast. Iako mnoge centralne banke ne navode kako je njihov cilj slabija valuta, ipak se čini da svi potezi vode ka tome. Tako je osjetan pad eura i jena u odnosu na dolar.

Potencijalne posljedice slabije valute podrazumijevaju:

Rast izvoza
Izvoz jedne zemlje može donijeti veći tržišni udio ukoliko je roba koju nudi jeftinija od robe konkurenata koji dolaze iz zemalja sa jakom valutom. Povećanja prodaje u tom slučaju mogu rezultirati jačanjem ekonomskog rasta i zaposlenja, kao i korporativnim profitima kompanijama koje trguju na stranim tržištima.

Rast inflacije
Inflacija uglavnom raste kada ekonomije uvoze robu iz zemalja sa jačom valutom, budući da je potrebno više slabih novčanica kako bi se kupila određena količina robe koja se prodaje u stranoj valuti. Trenutno stanje na globalnom nivou ukazuje na deflaciju i pad cijena, što za mnoge ekonomije predstavlja veću prijetnju nego inflacija. Deflacija nije dobra zbog toga što može učiniti da potrošači, zbog stalnog pada cijena, uveliko smanje potrošnju novca i počinju da štede, kako bi kupili određeni predmet kada još pojeftini. Ovakvo ponašanje potrošača dovodi do usporavanja ekonomske aktivnosti.

Olakšanje za dužnike
Slaba valuta može ojačati inflaciju, a time i sakupljanje poreza, dok nivo duga ostaje isti. Ukoliko dug ostaje isti, a valuta slabi, onda je dužnicima umnogome lakše otplatiti dug. Sa druge strane, problem se javlja ukoliko dužnici duguju stranom zajmodavcu koji je novac posudio u jačoj valti.

Slabljenje valute, kao što smo vidjeli, ima svoje pozitivne strane. Međutim, negativne reakcije na slabljenje valute mogu prevagnuti.

Neko mora da gubi

Ukoliko jedna država želi da oslabi valutu, ona to mora uraditi nauštrb valute druge države. Ukoliko se nekoliko država takmiči u slabljenju svojih valuta i to potraje duže vrijeme, mogu se javiti i posljedice po ekonomije tih zemalja.

Ono što je sada primjetno na globalnom nivou jeste nastojanje država da iskoriste ovaj, posljednji, mehanizam za revitaliziranje posrnulih ekonomija. Zbog toga se, možda, u slabljenju valuta i ne treba samo osvrtati na ratove valuta, nego jednostavno i na posljednji način za oživljavanje valute.

Check Also

Dobre navike koje vode do značajnih ušteda

„Ne mogu sada da mijenjam stil života“, „Toliko brige oko sitnica stvara mi pritisak“, „Sve …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *