Privatizacija banaka u Srbiji: Umjesto velikih igrača, interesuju se fondovi

Za obavljenu fiskalnu konsolidaciju Srbija posljednje vrijeme dobija samo komplimente. Sa druge strane stručnjaci procjenjuju da su u sferi strukturnih reformi rezultati šaroliki.

Od države se očekuje da reši problem javnih preduzeća i okonča privatizaciju. Međutim, za gubitaše je teško naći odgovarajuće patnere i jedna od rijetkih preostalih “zlatnih koka” koja bi mogla da donese zaradu je “Komercijalna banka”. Da je ovu finansijsku kuću država ponudila na prodaju kada i druge velike banke vjerovatno bi naparavila odličan posao. Međutim, vremena su se izmijenila i danas se kao zainteresovani kupci za banke češće javljaju fondovi nego druge banke koje bi da se proširuju. Pojedine su čak i napustile naše tržište poput “KBC grupe”, “Findomesitka” člana “PNB Paribasa”. Otišle su i banke u kojima je dominirao grčki kapital uglavnom zbog poznatih problema u matičnoj zemlji.

Prema riječima dr Branka Živanovića, profesora Beogradske bankarske akademije to je prirodan tok stvari.

“Nekada smo bili kreditno perspektivno tržište, a sada su nam bankarski kapaciteti veći od realnih potreba… Građani su oprezni, a privreda, rekao bih nadinvestirana. Tu imamo uprkos smanjenju još uvjek visok procentat nenaplativih kredita -NPL. Sve to znači da je ovde mali prostor za rast kreditne aktivnosti. U takvim uslovima renomirane bankarske institucije se ponašaju racionalno. Održavaju postojeći nivo kreditnih aktivnosti bez posebne želje da povećaju nivo pozajmica posebno u segmentu privrede. One na ovom tržištu ostvaruju zaradu, a to dobrim dijelom čine tako što racionalizuju mrežu poslovanja i tako smanjuju troškove… Ne bih se iznenadio kada bi se neke od njih sutra povukle. Ukoliko bi im neko ponudio odgovarajuću cijenu lako bi se odlučile da odu iz Srbije. U godinama koje dolaze kao zainteresovane banke za ulazak na naše finansijsko tržište vidim one iz bivših republika Sovjetskog saveza i eventualno iz Kine”, kaže dr Živanović.

Ako su već banke i to one renomirane obazrive, a to se može očekivati i u narednom periodu, pitanje je šta bi Srbiji mogao doneti dolazak fondova koji su se već pojavili kao vlasnici banka na tržištu. Prema Živanovićevim riječima to ne mora biti nužno loša opcija jer i oni upumpavaju novac, ali na duže staze od njih ne treba očekivati mnogo.

“Fondovi su ljubitelji “blic kriga”. Vode politiku “kupi kada je jeftino, prepakuj, dodaj još malo, naduvaj cijenu i onda to sve prodaj za veće pare”. Za njih je razvoj tržišta na kome posluju nebitan već samo gledaju trenutni interes. Oni nisu banke niti žele da to postanu”, ističe dr Živanović.

Fond “River stiks” nije dobio dozvolu Narodne banke Srbije da preuzme “Telenor banku”.

“U skladu sa svojom ulogom NBS treba da prati kakve finansijske organizacije ulaze u strukturu nacionalne bankarske mreže. ”Telenor banka” je niskorizična banka okrenuta stanovništvu. Ona je za kratko vrijeme ostvarila dinamičan rast i donijela brojne nove usluge… Dobro je što je monetarna vlast oprezna kod davanja dozole i izbora novog kupca. Novi vlasnik treba da bude kvalitetan i pouzdan, odnosno da nastavi unaprjeđenje bankarstva”, pojašnjava profesor Živanović.

Bankar.rs

Check Also

Top 10 najvećih kompanija u Indiji

Kada je Indija bila domaćin 13. samita BRICS-a u septembru 2021., bila je šesta po …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *