Na Wall Streetu su u utorak, nakon vrlo nesigurnog trgovanja i velikih oscilacija cijena dionica, berzanski indeksi znatno porasli, nadoknadivši dio velikih gubitaka od prethodna dva dana.
Dow Jones porastao je 567 bodova ili 2,33 posto, na 24.912 bodova, dok je S&P 500 ojačao 1,74 posto, na 2.695 bodova, a Nasdaq indeks 2,13 posto, na 7.115 bodova.
Nakon što su u prethodna dva trgovinska dana Dow Jones i S&P 500 izgubili više od 6 posto, juče su nadoknadili dio gubitaka uz vrlo nestabilno trgovanje.
Na samom početku trgovanja ti su indeksi potonuli daljih 2 posto, no kasnije su se probili u pozitivno područje i tu zadržali do kraja trgovanja. Pritom je Dow Jones indeks oscilirao u velikom rasponu od minus 500 bodova do plus 500 bodova.
Na kraju je taj indeks zabilježio najveći dnevni skok od januara 2016., a S&P 500 od novembra iste godine.
“Uprkos velikim pomacima posljednjih dana na tržištu, ekonomski temelji su vrlo čvrsti, i to ne samo u SAD-u, nego u cijelom globalnoj ekonomiji”, kaže Alicia Levine, analitičarka u kompaiji BNY Mellon Investment Management.
Dio analitičara smatra da oštar pad cijena dionica u prethodna dva dana, izazvan strahovanjem ulagača od rasta inflacije, povećanja kamata i precijenjenosti dionica, predstavlja zdravu korekciju, nakon što su mjesecima najvažniji indeksi na Wall Streetu snažno rasli i dostizali nove najviše nivoe u istorji.
Drže da su pozitivni izgledi u vezi američke, ali i drugih najvećih svjetskih ekonomija poticajni za tržišta dionica, ali da će proći neko vrijeme dok se tržišta sasvim ne smire od ovog potresa.
“Vjerovatno ćemo i idućih dana svjedočiti nestabilnosti na tržištima, no za nekoliko dana situacija bi se mogla smiriti”, kaže Peter Costa, predsjednik u tvrtki Empire Execuiton.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena poreska reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dostizanja rekordnih nivoa precijenjeno, s obzirom na planove centralnih banaka u svijetu da ove godine ukinu podsticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.
Rast ekonomije i potrošnje mogao bi, naime, izazvati jačanje inflacije, a centralne bi banke na to trebale dareaguju. A da se očekuje stezanje monetarne politike pokazuje rast prinosa na obveznice.
Američka centralna banka lani je povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od aprila.
Zbog toga su posljednjih dana prinosi na američke obveznice dostigli najviše nivoe od početka 2014. godine.
Očekuje se i da će Evropska centralna banka (ECB) do kraja godine ukinuti podsticajne monetarne mjere, što takođe podstiče rast prinosa na obveznice.
A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.
“Svi smo mi već neko vrijeme pričali o 10-procentnoj korekciji cijena dionica na niže nakon prethodnog snažnog rasta. No, mislim da niko nije očekivao da će se to dogoditi u tri dana. Vjerovatno se radi o zdravoj korekciji na tržištu gladajući dugoročno. No, nestabilnost neće samo tako nestati, pa me ne bi iznenadilo da u iduće dvije do tri nedjelje svjedočimo znatnim oscilacijama u trgovanju”, kaže JJ Kinahan, strateg u kompaniji TD Ameritrade.
A na evropskim su berzama cijene dionica juče oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,41 posto, na 7.157 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,27 posto, na 12.398 bodova, a pariški CAC 2,21 posto, na 5.169 bodova.
