Objavljena lista bogatstva evropskih zemalja

Dodajte komentar

Na temelju podataka za 2014. godinu, zemlje regije Evrope i centralne Azije imale su udio u svjetskom bogatstvu od 27 posto, pri čemu su najveći dio bogatstva u regiji držale zemlje zapadne Evrope.

Zapadnoevropske zemlje u 2014. godini držale su 83 posto regionalnog bogatstva – Njemačka 19 posto, Francuska 14 posto, Velika Britanija 13, Ruska Federacija 9, dok je preostalih 8 posto bilo je u rukama istočnoevropskih i srednjoazijskih zemalja.

Pritom je bogatstvo po glavi stanovnika značajno variralo u toj regiji. Naime, Norveška, Švajcarska i Luksemburg imale su bogatstvo od više od milion  dolara po građaninu, i ustvari su njihovi građani bili među najbogatijima u svijetu, dok je u većini preostalih zemalja OECD-a s visokim dohotkom bogatstvo po glavi stanovnika iznosilo između 600 i 900 hiljada dolara. S druge strane, značajan broj istočnoevropskih i zemalja središnje Azije, njih 13, imalo je bogatstvo ispod 100 hiljada dolara po osobi.

Kako pokazuje izvještaj, globalno bogatstvo znatno je poraslo tokom protekla dvije decenije, no gledano po glavi stanovnika se smanjilo ili stagniralo u više od dvadesetak zemalja u različitim prihodovnim razredima.

Izvještaj je pokazalo da je globalno bogatstvo poraslo za oko 66 posto, sa 690 hiljada milijardi dolara na 1.443 hiljada milijardi dolara. Međutim, nejednakost je bila značajna, budući da je bogatstvo po glavi stanovnika u zemljama OECD-a s visokim prihodima bilo 52 puta veće nego u zemljama s niskim prihodima.

Smanjenje bogatstva po stanovniku zabilježeno je u nekoliko velikih zemalja s niskim prihodima, u nekim bliskoistočnim zemljama bogatih uglem te nekoliko zemalja OECD-a s visokim prihodima pogođenih finansijskom krizom 2009. godine.

Promjena bogatstva između 1995. i 2014. bila je poprilično raznolika, pri čemu su neke zemlje pokazale veliki napredak, dok su druge izgubile ‘tlo pod nogama’, osobito nakon finansijske krize 2009. godine.

Različiti su razlozi zbog kojeg je bogatstvo po stanovniku stagniralo ili se smanjilo u pojedinim zemljama. Recimo, u Grčkoj, Portugalu i Španiji ono se smanjilo nakon finansijske krize u 2010. godini, usred rasta vanjskog duga tih zemalja te stagnacije ili pada ljudskog kapitala.

U Ukrajini, ukupno bogatstvo palo je za 10 posto, no gubitak broja stanovnika od 12 posto rezultiralo je rastom bogatstva po stanovniku od dva posto. U Turskoj, recimo, bogatstvo po stanovniku je stagniralo, povećavši se samo dva posto između 1995. i 2014. godine. Kako se navodi u izvještaju, to je rezultat postupnog povećanja tereta stranog duga, pada nivoe prirodnog kapitala, koji predstavlja velik udio bogatstva, kao i malih dobitaka kada je u pitanju druga imovina.

U drugim zemljama, ukupno bogatstvo te ono po glavi stanovnika se povećalo. Pritom, smanjenje populacije pridonijelo je povećanju bogatstva po stanovniku u značajnom rasponu zemalja Evrope i centralne Azije, kao što su Armenija, Gruzija, Moldavija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Bjelorusija, Albanija, Rumunjska, Latvija, Litva, Ruska Federacija, Poljska, Estonija, Mađarska, Njemačka.

Pritom, najveći rast bogatstva po stanovniku, od 274 posto, imala je Bosna i Hercegovina, prvenstveno zbog vrlo brzog rasta ljudskog kapitala, a uslijed oporavka od regionalnih sukoba od bazne godine istraživanja, 1995. godine. Od 43 zemlje regije Evrope i centralne Azije, BiH se našla na 41. mjestu, s ukupnim bogatstvom po glavi stanovnika od 40.486 dolara, a slabije plasirani od nje bile su samo Moldavija i Kirgistan.

Izvještaj “Promjene bogatstva nacija 2018” prati bogatstvo 141 zemlje između 1995. i 2014. godine objedinjavanjem podataka o prirodnom kapitalu, poput šuma i minerala, ljudskom kapitalu, to jest zaradi tokom životnog vijeka osobe, zatim proizvodnom kapitalu, poput zgrada, infrastrukture i sl., te neto inostranoj imovini.

“Izgradnjom i njegovanjem ljudskog i prirodnog kapitala, zemlje širom svijeta mogu povećati bogatstvo i jačati. Svjetska banka ubrzava svoje napore kako bi pomogla zemljama da ulažu više, a i učinkovitije, u svoje ljude”, izjavio je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. “Ne može postojati održiv i pouzdan razvoj ako ljudski kapital ne smatramo najvećom komponentom bogatstva naroda”, poručio je.

Manager.ba

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *