Žugić: Kamate na kredite treba da budu još niže u 2018.

Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) Radoje Žugić u intervjuu Vijestima je kazao da 2018. godina može donijeti niže kamatne stope na kredite, ali da ne treba očekivati veće kamate na štednju.

“Mislim da nije realno očekivati rast kamatnih stopa na štednju u 2018. godini”, naglasio je Žugić.

On je istakao da postoji prostor za sniženje naknada koje banke naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, kao i da je teško kreirati kratkoročno rješenje za za nelikvidnost privrede.

Žugić je odgovorio da nije upitno da se komentariše bilo šta u vezi sa tužbom Adiko banke protiv države zbog zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franslca u eure, jer je u toku postupak međunarodne arbitraže.

Ori nije precizirao kada će CBCG predložiti Vladi da dodatno oporezuje bogataše, već smatra da treba zadržati konkurentnu poresku politiku da bi se sačuvale postojeće i privukle nove investicije.

Da li je realno očekivati značajniji pad kamatnih stopa u 2018. godini?

Žugić: Više je faktora koji utiču na visinu kamatnih stopa. U prvom redu, to su rizik zemlje, referentne kamatne stope ključnih centralnih banaka, operativni troškovi poslovanja, a zatim i nivo nekvalitetnih kredita, eksterni rizici…

U prethodnom periodu zabilježeni su pozitivni trendovi kod svih pobrojanih faktora. Izgledi Crne Gore ocijenjeni su stabilnim od strane rejting agencija, snažno je smanjen nivo NPL-a, priprema se analiza koja treba da ponudi rješenja za smanjenje operativnih troškova poslovanja… Svi ovi rezultati, uz zdravu konkurenciju među bankama prisutnim na našem tržištu, stvaraju okvir za očekivanje da će nam predstojeća godina donijete niže kamatne stope.

Koja je, prema Vašoj ocjeni, kamatna stopa koju građani i privreda mogu da izdrže?

Žugić: Kao što često ističemo, kamatne stope, iako bilježe kontinuirani pad i trenutno su na istorijskom minimumu i dalje su skup input za realni sektor. Idealno bi bilo kada bi se kapital mogao pozajmiti bez troška po zajmoprimca, ali je to nerealna situacija. Banke, kao i ostali privredni subjekti, posluju da bi ostvarile profit i u pravcu postizanja tog cilja, moraju iznaći adekvatan model koji će sveobuhvatno tretirati sve aspekte poslovanja, ali i uvažiti eksterne faktore na koje banke nemaju uticaja.

Svakako, smatram da ima prostora da dalje sniženje kamatnih stopa, te da će takav, po nama očekivani trend u budućnosti imati pozitivne efekte na privredu, kao i na građane.

Addiko banka je tužila državu zbog Zakona o konverziji kredita iz švajcarskog franka u eure. Da li ima šanse da dobije spor i ako se to desi koje su posljedice po državu?

Žugić: Vezano za tužbu Addiko banke protiv države, nije uputno vršiti bilo kakve procjene, uzimajući u obzir da je postupak međunarodne arbitraže u toku.

Građani preko bankarskih usluga plaćaju i visoke naknade za usluge koje CBCG pruža bankama. Da li te Savjet CBCG sniziti cijenu nekih naknada za banke?

Žugić: Naknada CBCG, za najveći broj transakcija koje obavljaju građani, kreće se u rasponu od 0,10 do 0,13 eura, dok poslovne banke građanima naplaćuju najmanje dva do tri puta veću naknadu, pri čemu se maksimalni iznosi obračunavaju u zavisnosti od iznosa i vremena izvršavanja naloga.

Imajući prethodno u vidu, svakako postoji prostor za sniženje naknada koje banke naplaćuju građanima za pružanje platnih usluga, ali je važno znati da njihov nivo samo jednim, manjim dijelom zavisi od visine naknade koju poslovnim bankama naplaćuje CBCG, dok je drugim dijelom određen brojnim faktorima koji spadaju u domen poslovne politike pojedinačnih banaka.

Šta je predlog CBCG da se smanji nelikvidnost privrede u kratkom roku i da se za privredu obezbijedi više kredita?

Žugić: Nelikvidnost je ključna ranjivost crnogorske pivrede već duži period i teško je kreirati kratkoročno rješenje za njen tretman. Ona je posljedica nedovoljno akumuliranih sredstava u privrednoj djelatnosti u odnosu na visoko opterećenje troškovima poslovanja. Ne postoji jedinstvena mjera koja bi riješila ovaj problem, već se sistemski i kontinuirano mora raditi na otvaranju što više mogućnosti za povećanje prihoda preduzeća. Prije svega, neophodno je kontinuirano raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i smanjivanju barijera poslovanja, dok državni organi treba da daju doprinos povezivanju i proširenju tržišta. Na ovaj način bi se povećala privredna aktivnost, a rizik klijenta, odnosno u krajnjem i rizik zemlje, bi se smanjivao. Sa pozitivnim izgledima rasta privrede, i banke će imati veći podsticaj da kreditiraju privredu. To je sistem spojenih sudova.

CBCG nastoji da da doprinos rješavanju ovog problema. Tako smo sredinom ove godine izvršili dopunu zakonskog rješenja za dobrovoljno restrukturiranje dužnika, kako bi se pospješio oporavak dužnika i uticalo na likvidnost privrede. Rezultati primjene dopunjenog zakonskog rješenja su izuzetno dobri. Na nivou sistema, sklopljena su 32 ugovora o restrukturiranju, u iznosu od oko 17 miliona eura, a očekuje se, u narednom periodu, realizacija ugovora o restrukturiranju u dodatno značajnom iznosu.

Takođe, CBCG radi na unapređenju regulative, implementaciji međunarodnih standarda i podsticanju zdrave bankarske prakse i konkurencije. Time će se dodatno snažiti stabilnost bankarskog sistema i efikasnost njegovih funkcija u pravcu podsticanja privredne djelatnosti.

Da li je bankarski sektor dobro sređen, odnosno, da li je potrebna dodatna dokapitalizacija i ako jeste za koje banke i u kojem iznosu?

Žugić: Bankarski sektor u Crnoj Gori je stabilan i adekvatno kapitalizovan. Stabilnost sektora se ogleda u rastu svih ključnih parametara poslovanja u sistemu tokom 2017. godine. Ukupan rast bilansne sume banaka za jedanaest mjeseci 2017. godine iznosi 8,8 odsto, rast ukupnih kredita iznosi 14,1 odsto, a depozita 10,9 odsto. Finansijski rezultat poslovanja banaka u ovom periodu na agregatnom nivou je pozitivan i iznosi 36,8 miliona eura.

Aktivne kamatne stope konstantno padaju. Prosječna ponderisana aktivna efektivna kamatna stopa u sistemu iznosi 6,9 odsto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 7,6 odsto. Procenat učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima banaka takođe se smanjuje u uporednom jednogodišnjem periodu i to sa 10,6 odsto na 7,0 odsto.

Što se tiče adekvatnosti kapitala, ukupan kapital banaka na 30. 11. 2017. godine iznosi 523,9 miliona eura i on, u 2017. godini, bilježi rast za 7,9 odsto. Agregatni koeficijent solventnosti banaka iznosi 16,8 odsto, što je iznad zakonom propisanog minimuma, koji iznosi 10 odsto.

Ukupan bankarski sistem je pod konstantnim monitoringom supervizije, kroz posredne i neposredne kontrole, sa posebnim akcentom na velike banke, banke sa izraženim rizičnim profilom i banke koje su pod mjerama CBCG.

Mjere koje smo naložili prema određenim bankama, a tiču se adekvatnosti kapitala, do sada se poštuju. Jedna banka je, shodno naloženoj mjeri, uspostavila koeficijent adekvatnosti kapitala od minimum 12 odsto i isti održava, dok je druga banka izvršila prvu transu zahtijevane dokapitalizacije u cilju ublažavanja identifikovanih rizika u njenom poslovanju.

(Opširnije u Vijestima)

Check Also

Fejsbukova kriptovaluta ima novo ime: Diem umjesto Libra

Diem umjesto Libra: kriptovaluta, koju uglavnom podržava Facebook ima novo ime kako bi naglasila svoju …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *