Kreće cunami hidroelektrana na Balkanu

Dodajte komentar

Prevod i obrada: Bankar.me

Novi predstavljeni podaci o stanju na Balkanu ukazuju na opasnost za Plavo srce Evrope. Navedeni podaci se odnose na činjenicu da se trenutno između Slovenije i Grčke planira oko 2.800 hidroelektrana, 187 u izgradnji, više od 1.000 (ili 37%) se nalazi unutar zaštićenih područja (od toga 118 u nacionalnim parkovima, 547 u područjima Natura 2000, ostalo unutar nacionalnih kategorija visokog nivoa zaštite). Od 2015. godine u ovom regionu je izgrađeno oko 160 do 180 hidroelektrana. U okviru kampanje “Spasimo plavo srce Evrope” redovno je procijenjivan razvoj hidroenergije na Balkanu. Od poslednjeg ažuriranja podataka u 2015. godini, uočeno je znatno povećanje brzine uništenja rijeka.  Procjenu je pripremio Fluvius.

“Ovi brojevi vizualizuju dimenziju problema. Ovaj bunarski cunami ugrožava Plavo srce Evrope. Bez poštovanja i obzira prema prirodi, ugroženim vrstama, zaštićenim područjima i ljudima, rijeke se uništavaju, njihova voda se preusmjerava, a cijeli krajevi se isušuju “, kaže Ulrich Eichelmann, direktor Rivervatch-a.

Gabriel Schvaderer, direktor kompanije EuroNatur dodao je: “Glavni pokretači ovog talasa razvoja hidroenergije su korupcija, površnost mnogih međunarodnih finansijskih institucija i pogrešna zaštita klime. Ovo mora da se zaustavi, inače će “Plavo srce Evrope” doživjeti srčani udar.

Rezultati

Trenutno je u fazi planiranja 2.796 hidroelektrana, 188 u izgradnji, a još 1.004 pogona već rade. Predviđeno je da 1.031 (ili 37%) planiranih brana bude izgrađeno u zaštićenim područjima sa visokim statusom zaštite (od toga 118 u nacionalnim parkovima, 547 u područjima Natura 2000).

Upoređivanje najnovijeg ažuriranja sa onim iz 2015. pokazuje sledeće:

  • povećava se brzina izgradnje novih hidroelektrana. Trenutno je u izgradnji 188 projekata, dok je u 2015. godini bilo samo 61
  • žarište tekućeg uništenja rijeka je Albanija (81 projekat u izgradnji), zatim Srbija (30), Makedonija (22) i Bosna i Hercegovina (19). Manje projekata trenutno se realizuje u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori
  • u protekle dvije godine, dovršeno je oko 160 do 180 postrojenja
  • 91% onih koji su u izgradnji su projekti sa planiranim instaliranim kapacitetom ispod 10 megavata (MV) za koje nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu (EIA).
  • u Albaniji izgrađuju praktično sve većim pogonima u izgradnji: 10 od 13 projekata kapaciteta između 10-50 MV i 2 od 3 sa kapacitetima iznad 50 MV
  • pored Albanije i Bosne i Hercegovine, sledeći talas izgradnje brana će biti u Srbiji, gdje se projektuje ukupno 826 postorenja

 

Zaštićena područja

Status zaštite zaštićenih područja se ozbiljno potkopava. Ukupno je 1.447 hidroelektrana i projekata unutar zaštićenih područja sa visokim statusom zaštite (nacionalni parkovi, Natura 2000, nacionalna zaštićena područja), od čega 1.031 su u fazi planiranja. Tokom 2015. planirano je “samo” 535 projekata u zaštićenim područjima, tako da se broj od tada udvostručio. 51 su u izradi, 365 su u pogonu.

Nacionalni parkovi: U nacionalnim parkovima planirana su 118 projekata (2015: 113), 21 u izgradnji (!), 52 su u toku.

Natura 2000: Planirano je 547 projekata unutar područja Natura 2000 (2015.: 131), 7 su u izgradnji, 248 je u toku. Natura 2000 je mreža zaštićenih područja EU, pa su samo članice EU-a Slovenija, Hrvatska, Grčka i Bugarska uzete u obzir. Značajno povećanje projekata unutar ove kategorije povezano je s poboljšani podacima vezanim za Bugarsku u odnosu na skup podataka iz 2015. godine.

Metod

Ažuriranje podataka je izvršila konsultantska kompanija FLUVIUS – Floodplain Ecology and River Basin Management putem intenzivnih istraživanja satelitskih slika, kao i podataka iz domaćih i međunarodnih izvora, kompanija i banaka, novinskih članaka itd. Što se tiče elektrana u zaštićenim područjima treba napomenuti da nova zaštićena područja koja su proglašena od 2015. godine nisu uključena u ovu analizu. To znači da je stvarni broj hidroelektrana u zaštićenim područjima vjerovatno još veći.

Izvor: riverwatch.eu

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *