Skupština usvojila budžet za 2018. godinu

Zakon o budžetu za narednu godinu, koji iznosi dvije milijarde eura, usvojen je sinoć u Skupštini, glasovima 41 poslanika vladajuće koalicije. Glasanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije, a predstavnici DF-a i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović napustili su skupštinsku salu prije izjašnjavanja.

Usvojenom budžetskom politikom, između ostalog, predviđeno je smanjenje deficita na 116,2 miliona eura, ali i manje zaduživanje od ovogodišnjeg u iznosu od 295,9 miliona eura. Planirano je povećanje izvornih prihoda za 153,6 miliona eura koje će biti obezbijeđeno većom stopom PDV-a od 21 odsto i uvećanjem akciza. Biće nastavljena primjena fiskalne konsolidacije kojom se smanjuje javna potrošnja.

Amandmanima poslanika DPS-a i njihovih koalicionih partnera, Forca, BS, SD, HGI i LP, sa kojima čine većinu u Skupštini, na Predlog zakona o budžetu, obezbijeđena su sredstva za realizaciju infrastrukturnih i drugih projekata.

Kroz amandmansko djelovanje postignuto je da u Predlog zakona o budžetu za narednu godinu uđu i izgradnja putnog pravca na poluostrvu Luštica, vrijedna tri miliona eura, početak izgradnje bulevara u Podgorici jugozapadna obilaznica u iznosu od dva miliona eura, rekonstrukcija puta Podgorica Tuzi, granični prelaz Božaj, u iznosu od milion eura, kao i rekonstrukcija bulevara od Ulcinja do Velike plaže, takođe u iznosu od milion eura.

Budžetom će biti obezbijeđena i sredstva za rješavanje vodosnabdijevanja u mjesnoj zajednici Hoti Drume, kaldrma “Stari grad Kalaja u Opštini Ulcinj, unapređenje puta od mjesne zajednice Dinoši do graničnog prelaza Cijevna Zatrijebačka Grabom, izradu planske dokumentacije za projekat izgradnje vodovodne mreže na području Krajine u Opštini Bar, kao i za završetak radova na izgradnji regionalnog puta Ulcinj granični prelaz Sukobin, dionica puta od Vladimirskih Kruta do Ulcinja.

Obezbijeđeno je 100.000 eura za okončanje radova na konkatedrali Svetog Petra u Baru, 700.000 za nabavku informatičke opreme i sistema za gašenje požara data centru Vrhovnog suda, a isto toliko i za izradu novog informacionog sistema Registra zaloga Privrednog suda.

“Vjerujemo da će svi projekti koji su planirani budžetom za narednu godinu, posebno ulaganja u infrastrukturu, pomoći ne samo da životni standard građana bude bolji, a uslovi života i rada kvalitetniji, već da se ostvari veći ekonomski rast, naročito u oblasti turizma i poljoprivrede, kazao je Dnevnim novinama potpredsjednik parlamenta Branimir Gvozdenović.

Usvojen je i rebalans ovogodišnjeg budžeta u iznosu od 9,5 miliona eura koji će biti iskorišćeni za izmirivanje prispjelih obaveza Montenegro Airlinesa i Željezničkog prevoza u ukupnom iznosu od 7,1 milion eura, Ministarstvo ekonomije dobiće milion eura za subvencije za struju “ranjivim kupcima. Za tekuću budžetsku rezervu opredijeljeno je 490.000 eura, a za Zavod za zapošljavanje 893.601 eura.

Skupština je usvojila i finansijske planove sa planovima rada za 2018. godinu nezavisnih regulatornih tijela Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Regulatorne Agencije za energetiku, Agencije za nadzor osiguranja, Komisije za hartije od vrijednosti, Agencije za ljekove i medicinska sredstva, kao i Agencije za elektronske medije. Usvojen je i Predlog zakona o Privrednoj komori (PKCG), kojim je predviđeno da sva privredna društva plaćaju članarinu ovoj organizaciji. Tokom rasprave, poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je da privrednici najbolje znaju kako ih zastupa PKCG.

“Naplata članarine je ostavljena Poreskoj upravi da ne bismo morali da znatno povećamo broj radnika”, rekao je Sekulić.

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović je ocijenio da bi zakon trebalo da bude predlog svih partija, a ne samo DPS-a.

On je kazao i da je sporna naplata po automatizmu.

“Treba sačuvati PKCG koja postoji decenijama, ali mislim da neka rješenja nijesu dobra”, smatra Popović.

Prema riječima nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića, skupština PKCG i dalje određuje visinu naknade.

“Može li nekome da padne na pamet da sjutra poveća članarinu pet, deset ili više puta jer im Zakon to omogućava, jer nije definisao stopu”, rekao je Damjanović.

Poslanica DF-a Branka Bošnjak je saopštila da nema privrede i da je nebitno kakav je zakon o PKCG.

Skupština je usvojila i Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći u Crnoj Gori u 2016. godini, sa izvještajem o radu. Prihvaćen je i predlog guvernera Centralne banke Radoja Žugića, kojim je za viceguvernera te institucije izabran Miodrag Radonjić.

Izvor: Dnevne novine

Check Also

Ovo je top 10 kompanija koje najviše zagađuju okeane

Plastika je polako ušla u naš život. Flaše, slamčlice, pakovanja za voće i povrće, kese …

One comment

  1. Zasto je ovo vijest kada je osakaceni parlament strogo nauljana masina poslusnistva i odsustva bilo kakve konstruktivne i inteligentne rasprave, cak i kada se vratio g-din Damjanovic koji dobro poznaje ovu oblast. Njega niko nece ni cuti ni pokusati da razumije.
    Posebno za jucerasnje smijesne odbrane “nezavisnosti” vijeca staraca od strane vladajuce partije. Pih, partijsko i sinekursko stetocinstvo postaje udarni CG proizvod. Steta da partijsko stetocinstvo i CG pizmu ne mozemo da izvozivmo, to bi bio nas “holandski sindrom”.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *