Šta očekuje Zapadni Balkan? Bugarska preuzima predsjedavanje EU, Evropa zabrinuta

Dodajte komentar

Bugarska od januara preuzima predsjedavanje EU kao zemlja koja je i dalje pod posebnim monitoringom što se tiče vladavine prava, navodi “Dojče vele” (DW) i ocjenjuje da će to što će Sofija će insistirati na Zapadnom Balkanu još biti i najmanji izazov za Bugarsku.

Navodi se da je predsjedavanje EU za Bugarsku je bez sumnje veliki izazov. Pregovori o Bregzitu, diskusije o zajedničkoj izbjegličkoj i migrantskoj politici, priprema finansijskog okvira za period od 2020. godine – samo su tri teška zadatka.

DW navodi da se Sofija potrudila da nađe i “svoju temu” koju će isticati tokom šestomjesečnog predsjedavanja EU, a to je evropska budućnost Zapadnog Balkana gdje bi Bugarska mogla da bude dragocjeni posrednik. Planira se čak i održavanje vanrednog samita EU za 17. maj 2018. godine.

Bugarska će se snažno založiti za Zapadni Balkan i za politiku proširenja i integracije. Za to ima dobre preduslove kroz svoje bilateralne odnose u regionu – kazao je za DW njemački socijaldemokrata Gernot Erler, bivši državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova i predsjednik Njemačko-bugarskog foruma.

Njemački međunarodni radio navodi da je bivši predsjednik Evropskog parlamenta Hans-Gert Petering, nezvanično glavni savjetnik bugarske vlade u vezi sa njenim predsjedavanjem EU, ipak oprezan.

Prema njegovom mišljenju poruka bi trebalo da glasi: “Ne možete brzo da postanete članice, morate da se reformišete, morate da suzbijete korupciju i uspostavite vladavinu prava. Zauzvrat u pojedinim oblastima, kao što su smanjenje rominga ili pitanje digitalizacije, možda možete biti tretirani kao druge zemlje EU”.

Navodi se da je ministarka Liljana Pavlova, nadležna za bugarsko predsjedavanje EU, predstavila program predsjedavanja, kako u bugarskom, tako i Evropskom parlamentu. Osim evropske perspektive za Zapadni Balkan, Pavlova se fokusirala na budućnost mladih, što je direktno povezano sa budućim budžetom za 2020. godinu i Bregzitom, bezbjednost i stabilnost, s obzirom na izbjeglice i migraciju, zatim zajedničku evropsku odbranu i privredni rast, kao i jedinstveno evropsko digitalno tržište.

DW navodi da su se pri tom prioriteti koji su bili postavljeni značajno mijenjali. Prije svega zato što je bugarska vlada prvobitno istaknute ciljeve izmijenila nakon usaglašavanja sa institucijama EU i realnošću. Navodi se da je u međuvremenu Sofiji postalo jasno da će za vrijeme predsjedavanja više imati ulogu da koordinira nego da vodi, kao i da će se veliki problemi poput Bregzita i izbjeglica rješavati posredovanjem Bugarske, a ne pod njenim vođstvom.

Prema analizi DW, kada je riječ o migraciji, Sofija će pokušati da otkloni razlike između zapadne i istočne Evrope i tražiti konsenzus prije nego što u julu 2018. predsjedavanje preuzme Austrija, jer Beč se, kao što je poznato, zalaže za znatno strožiju migrantsku politiku.

Navodi se da se, kada je riječ o Bregzitu, pregovarač EU Mišel Barnije i bugarski premijer Bojko Borisov nadaju da bi za vrijeme bugarskog predsjedavanja mogao da se postigne veliki napredak.

Neophodni su veliki zajednički napori, pošto je odvajanje Velike Britanije od EU težak proces i zato što će u budžetu EU biti deset milijardi eura manje nego što ih je danas – izjavio je Borisov.

DW podsjeća da je Barnije ocijenio da je Bugarska dobro pripremljena za predsjedavanje EU i zahvalio se za bugarski angažman za nastavak pregovora o Bregzitu.

Za Johanu Dajmel iz Društva za jugoistočnu Evropu u Minhenu, to što zemlja koja je još uvjek pod monitoringom EU preuzima njeno predsjedavanje, predstavlja “novum”. Ona za DW navodi da je posljednji izvještaj o Bugarskoj u okviru Mehanizma zaštite i provjere za nju “veoma alarmantan”.

“Riječ je o direktnom napadu na nezavisnost sudstva, potkopavanju nezavisnosti sudija, pa čak i protivustavnim zakonima”, ocijenila je Dajmelova.

Ona je dodala da, s obzirom na to, “Bugarska ne može da bude uzor”.

Ukoliko takvi elementarni deficiti postoje, kako onda motivisati zemlje Zapadnog Balkana za reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala? – upitala je Dajmelova.

 

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *