Proširenje EU na ledu: Nove perspektive za Zapadni Balkan

Dodajte komentar

Šest zemalja na Zapadnom Balkanu čekaju na učlanjenje u EU. Ali, Brisel se trenutno ne opterećuje pitanjem novih članica. To drugim zainteresovanima, prije svega Kini, otvara prostor za bliskiju saradnju: Peking želi da oživi trgovinu duž Puta svile

Više reformi, koje bi dotakle stanovništvo. To je uobičajena poruka iz Brisela koju  svako malo upućuje na adresu šest država na zapadu Balkana.

Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora. Sve imaju u džepu omamljujuću ponudu EU-perspektive, no pregovori se, do sada, vode samo sa Srbijom i Crnom Gorom. Što se tiče nezavisnosti medija ili pravosuđa, borbe protiv korupcije i nezavisnosti grana vlasti: posmatrači su i Beogradu i u Podgoricu krajnje skeptični. Srbiji pride dođe i nerasčišćeni odnos sa Kosovom, čiju nezavisnost Beograd ne priznaje, kao ni još 5 članica EU – medju njima Španija i Grčka. To srpski ministar spoljni Ivica Dačić rado naglašava:

„Pristupni pregovori su vrlo teška borba, koja ne zavisi samo od našeg tima. Kad će sve napokon biti zatvoreno ili kad će novo poglavlje biti otvoreno, zavisi od toga koje smo napretke ostvarili u dijalogu sa Kosovom.“

I BiH je prije oko godinu dana predala zahtjev za pristup, ali je veoma daleko od pregovora. U redu je za čekanje.

Pojačati pritisak na političke elite

Marion Kraske iz predstavništva Fondacije „Heinrich Böll“ u  Sarajevu smatra da bi suštinski bilo bolje  kad bi EU izvršila veći pritisak:

„Političke elite razumiju, vjerujem, samo jasne poruke. Apeli za transparentnošću ili za  suzbijanjem korupcije, prosto ne prolaze. Smatram da ovdje treba jasno i glasno reći istinu i jasno te ciljano izvršiti pritisak da bi ove elite političke moći, koje su često zaglibljene u mreže kriminalnih mahinacija, bile dovedene do toga da i stvarno nešto konkretno politički urade.“

To je opis odavno poznatog stanja i u ostalim zemljama Zapanog Balkana, koje puno građana još više deprimira. A za politikče elite, ionako naviknute da ih svi kritikuju, postoji još jedna stalna teme: „brain drain“,  odliv mozgova, iseljavanje ljudi, koje preko noći neće zaustaviti ni učlanjenje u EU.

Rast privedne saradnje

U Tirani, Sarajevu ili Beogradu političari uprkos tome pokušavaju da unaprijede privredu. Srpski ministar finansija Duško Vujović nalazi: „Lično nemam problema sa bivšim jugoslovenskim republikama, naša saradnja je vrlo dobra. Ponekad ima oštrih političkih tonova, jer postoje neriješeni politički problemi iz prošlosti, ali u privredi je naša saradnja primjerna.“

I Mirko Šarović u privrednoj saradnji vidi šansu. Bosanski ministar za spoljnu trgovinu i privredne odnose tu uključuje i EU države Sloveniju i Hrvatsku: „Mislim da je susjedstvo sa Srbijom i Hrvatskom naša prednost, one su, poslije Njemačke, naši najbitniji spoljnotrgovinski partneri. Samo što se ovdje ne radi isključivo o privredi ili trgovini nego  o izgradnji infrastrukture, kao i regionalnim projektima, koji vode većoj povezanosti. A ako stvari tako posmatramo, onda cijeli region može biti stabilan i uspješan i privlačiti evropske investitore.“

Investicije iz Kine i Turske

I ne samo njih. Nedavno su glavari država Zapadnog Balkana pohodili Budimpeštu ne bi li ušli u biznis sa vladom Kine: i zemlje Balkana su dio velikog plana Kineza, koji žele da ožive trgovinu duž Puta svile.

No, nije samo Kina zainteresovana za Balkan: ni turski investitori ne spavaju. Florian Biber, istoričar i ekspert za Jugoistočnu Evropu na univerzitetu u Gracu, to ovako procenjuje: „Niko ne želi isključivo Rusiju ili Kinu. To nisu alternative, nego samo dodaci ili nadomjesci, koji igraju određenu ulogu: jer ih trenutno ima na terenu i jer je sada EU tako slaba. Predstave i dalje idu u istom pravcu: želimo da živimo kao ljudi u Austriji, Italiji ili Nemačkoj. To je model o kome se sanja.“

Ali, finansijska kriza je prouzrokovala da Evropska unija pokazuje manje zainteresovanosti za nove članove: predsjednik Evropske komisije Žan-klod Junker  je do 2019. isključio bilo kakvo proširenje.

Andrea Ber – Evropa kod kuće i vani

(Deutschlandfunk)

Prevod: Mirko VULETIĆ, Izvor: Vijesti online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *