Zaimović: Nijesu svi bankari pohlepni, kao što nijesu svi novinari “žuti”

redsjednik Upravnog odbora Udruženja bankara i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kaže da je godina na izmaku bila dobra za bankarski sektor. Kamatne stope su na istorijskom minimumu, kao i pokazatelj loših kredita, a aktiva je prvi put preko četiri milijarde eura. Ipak, ne isključuje smanjenje broja banaka i skreće pažnju da se IRF sve više nameće kao konkurent. Zna za spekulacije o problemima pojedinih banaka, ali naglašava da je bankarski sisitem stabilan, a depoziti sigurni. Saradnju sa CBCG ocjenjuje pozitivno, ali ne i pravni okvir, jer smatra da štiti dužnike, a ne banke. Negira da je svim bankarima bog Euro i ne usuđuje se da prognozira dolazi li nova svjetska ekonomska kriza.

Antena M: Kakva je, za bankarski sektor u CG, bila odlazeća godina?

Zaimović: Analizirajući dostupne podatke do 30. septembra, kao i očekivanja do kraja godine, može se zaključiti da je 2017. bila uspješna za bankarski sektor.

Nastavljena je tendencija pada kamatnih stopa. Inflacija je bila stabilna, do blago rastuća i iznosila između 2,8% i 3,3% na godišnjem nivou u zavisnosti od metode mjerenja. Crnogorske banke su izraženo likvidne, a rast bilježe svi ključni bankarski agregati tj aktiva, depoziti, kapital i nivo odobrenih kredita.

Kamatne stope na istorijskom minimumu

Krajem III kvartala 2017. godine bilansna suma banaka iznosila je 4,095 milijardi eura, što je 9,5% više u odnosu na isti period 2016. Ukupno odobreni krediti banaka su 2,7 milijardi eura, što je rast od 7,7% na godišnjem nivou. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite iznosila je 6,31%, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa iznosila 6,98%. Kamatne stope su na istorijskom minimumu, kao i pokazatelj loših kredita, kako to ističe guverner Centralne banke Crne Gore, gospodin Radoje Žugić.

Antena M: Kako se to odrazilo na depozite?

Zaimović: Zbog rasta novčane mase i pada kamatnih stopa u prethodnom periodu povećano je učešće novčanih sredstva i računa depozita crnogorskih banaka kod centralnih banaka koje je iznosilo 19,2% aktive crnogorskog bankarskog sektora. Likvidna sredstva banaka su na kraju III kvartala iznosila 1 mlrd 56,7 miliona eura, što je za 53,7 miliona eura ili 5,4% više u odnosu na period od prije godinu. Oko 15 % aktive banaka nalazi se u obliku hartija od vrijednosti i drugih stavki.

Gledajući strukturu obaveza crnogorskih banaka, očekivano je da dominantno mjesto u pasivi zauzimaju depoziti u iznosu od 76,6%, tj. 3,14 mlrd eura, i bilježe rast od 9,9% u odnosu na septembar 2016., sa prosječnom ponderisanom pasivnom efektivnom kamatnom stopom od 0,75% u septembru 2017. Depoziti po viđenju su najveća stavka u u ročnoj strukturi ukupnih depozita u iznosu od 60,2%, dok su 39,1% ukupnih depozita činili oročeni depoziti, u čijoj strukturi su najveće učešće imali depoziti ročnosti od tri mjeseca, do godinu – 49,1%, i jedne do tri godine u iznosu od 38,1%. Veće učešće depozita po viđenju u odnosu na oročene depozite limitira i ročnu strukturu bankarskih ulaganja ograničavajući crnogorske banke na kratkoročnije izloženosti, kako ne bi došlo do ročnog disbalansa između bankarskih ulaganja i obaveza.

U septembru 2017. koeficijent krediti/depoziti bio je 0,86, što je blago niža vrijednost nego u septembru 2016., kada je iznosio 0,88. Ovaj podatak kvantifikuje opaženi trend povećanja likvidnosti bankarskog sektora, ali i restrukturiranje aktive banaka i pomjeranje aktivnosti od kreditnih ka investicionim i alternativnim ulaganjima banaka.

Antena M: Da li su dobri trendovi u bankarskom sektoru, pokazatelj sličnih i u ostalim oblastima?

Zaimović: Slično važi i za ukupne makroekonomske pokazatelje. U Crnoj Gori na makroekonomskom planu kretanje ključnih agregata nije imalo karakter skokovitih promjena, što ide u prilog tezi o stabilnom rastu crnogorske privrede.

Već se osjećaju koristi od ulaska u NATO

Antena M: Koliko bankama znači to što je osjetno živnula trgovina nekretninama na jugu CG?

Zaimović: Evidentno je da je poslednjih mjeseci došlo do intenzivnijeg oporavka na tržištu nekretnina, posebno na crnogorskom primorju. Povećano interesovanje stranih investitora može se tumačiti kao jedan od pozitivnih efekata ulaska Crne Gore u NATO.
Zanimljivo je da postoji znatna geografska disperzija investitora koji žele da ulažu u Crnu Goru, što je napredak u odnosu na situaciju iz prethodnih godina, kada su glavni investitori bili iz Rusije. Siguran sam da će u narednom periodu, nakon prevazilaženja trenutnih političkih nesporazuma izmedju Rusije i Crne Gore, ponovo doći do povećanog interesa investitora iz Rusije, koji tradicionalno ulažu u Crnu Goru.

Efekti pojačanog interesovanja investitora za ulaganje u Crnu Goru ogledaju se, prije svega, u povećanoj likvidnosti bankarskog sektora. Spomenuo sam da je na 30. 09. 2017. aktiva bankarskog sektora prvi put prešla 4 milijarde EUR, sa tendencijom daljeg rasta. Realno je očekivati da će se to odraziti i na povećano kreditiranje, kako zbog porasta potencijala banaka, tako i zbog povećanih mogućnosti za dodatno kreditiranje tih novih projekata. Realno je očekivati da će osnovni pokretači razvoja crnogorske ekonomije biti turizam i gradjevinska industrija, uz povećana ulaganja u energetski sektor. Očekujemo da će to pozitivno uticati na ukupnu ekonomsku aktivnost, kao i na dalji rast bankarskog sektora.

Antena M: Notorno je da je kapital najveća kukavica. Da li je, ipak, grč crnogorskih banaka pretjeran, naročito nakon ulaska CG u NATO?

Zaimović: Ne bih se saglasio s konstatacijom da se banke u grču. Treba imati u vidu da su banke u obavezi da nadju adekvatan izbor izmedju prilično strogih regulatornih zahtjeva, zatim standarda svojih vlasnika (u većini slučajeva su to bankarske grupacije iz inostranstva), izražene konkurencije na tržištu, kao i posebne odgovornosti koje imaju u finansijskom sistemu. Tako da uopšte nije jednostavno naći model koji će sveobuhvatno treirati sve te aspekte poslovanja. Vlasnici banaka imaju isti odnos prema ulaganju u kapital banaka kao i svi ostali investitori. Žele adekvatan povraćaj na uložena sredstva, koji se izražava kroz ostvareni profit. Ukoliko tog profita nema, a to može biti posledica bilo kog od faktora koji ograničavaju poslovanje banaka, onda dolazi do smanjenog interesovanja za poslovanje, što na kraju može za posledicu imati i odlazak neke od banaka sa ovog tržišta.

Moguće je smanjenje broja banaka

Antena M: Da li je crnogorsko tržište premalo za ovoliki broj banaka?

Zaimović: Kod ovog pitanja ne postoji jedinstven odgovor. Centralna banka Crne Gore, koja daje licence novim bankama, kao jedan od argumenata navodi potrebu poboljšanja konkurentnosti bankarskog sektora, kroz ulazak novih igrača. Kao rezultat takve politike već imamo 15 banaka na ovom tržištu, uz najavu da taj postupak nije okončan i da se uskoro mogu očekivati nove licence. Sa druge strane, imamo mišljenja da nove banke teško mogu naći održiv model poslovanja, naročito ako se radi o bankama koji nemaju adekvatan potencijal kojim bi ostvarili dovoljno prihoda da pokriju prilično velike operativne troškove poslovanja. Posebno u situaciji kad pojačana konkurencija dovodi do znatnog sniženja kamatnih stopa, prvenstveno kod prvoklasnih klijenata, tako da novim bankama ne ostavlja puno manevarskog prostora za poslovanje. Tako da nije nelogično očekivati da u narednom periodu dodje do neke konsolidacije na bankarskom sektoru, moguće kroz kupovinu ili udruživanje banaka, kako bi se postigao željeni nivo održivosti poslovanja.

Iskoristio bih da u ovom kontekstu spomenem i državni Investiciono razvojni fond (IRF), koji se aktivnom politikom kreditiranja, uz veoma povoljne uslove, nameće kao ozbiljan konkurent bankama. I cijenim da je takvom politikom ispunio svoju misiju i dodatno uticao na sniženje kamatnih stopa, posebno u dijelu kreditiranja pravnih lica, što i jeste njihova ciljna grupa.

Antena M: Da li je tačno da neke banke nijesu u stanju da opstanu?

Zaimović: Čitao sam i ja te analize, kao i izjave nekih političara, koje su ukazivale na neodrživo poslovanje odredjenih banaka, kao i moguće uvodjenje mjera Centralne banke Crne Gore. Nemam zvaničnih informacija o tome, tako da nije u redu ni da to komentarišem kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore. Ono što svakako mogu da kažem je da je naš bankarski sistem stabilan, da postoje sigurni mehanizmi zaštite depozita, tako da ne treba imati bojazan da bi eventualna slabost ili nelikvidnost bilo koje banke, mogla ugroziti finansijski sistem. Takve stvari se dešavaju i u mnogo razvijenijim finansijskim sistemima i smatram da to ne treba politizovati, već prepustiti institucijama sistema da obavljaju svoj posao.

Pravni okvir štiti dužnike i sporo se mijenja

Antena M: Imate li primjedbi na pravni okvir kojim je regulisano poslovanje banaka?

Zaimović: Jedna od glavnih primjedbi svih banaka se upravo odnosi na neadekvatan pravni okvir u kome poslujemo i koji je kreiran tako da štiti dužnike banaka ili preciznije predstavlja veliki problem bankarima u naplati potraživanja kroz realizaciju kolaterala.Taj problem je hroničan, traje godinama, bez neke izvjesnosti da će uskoro biti kvalitetno riješen. Beskrajni sudski postupci, neefikasan pravosudni sistem i nepredvidivost u daljem poslovanju predstavljaju veliki izazov za banke. Udruženje banaka, kao i Savjet stranih investitora trude se da kroz odredjene inicijative doprinesu unapredjenju tog ambijenta, ali sve to ide veoma sporo. Još kada dodje do situacije da se neko od rješenja stavi van snage, konkretno mislim na poništavanje dijela Zakona o izvršenju od strane Ustavnog suda, onda su banke stavljene u veoma tešku situaciju kad treba da realizuju svoja potraživanja od neurednih dužnika.

Antena M: Da li su bankari zadovoljni odnosom CBCG?

Zaimović: Moj lični utisak je da je saradnja CBCG sa Udruženjem banaka veoma intenzivna, sa trendom poboljšanja u komunikaciji. Osim nekih primjedbi, kada nismo bili kao Udruženje uključeni u kreiranje novih zakonskih rješenja, saradnja i komunikacija se može ocijeniti veoma dobrom. Komunikacija iz prethodnih nekoliko mjeseci, kao i nedavni susret sa rukovodstvom Centralne banke potvrdio nam je da tako možemo očekivati i u narednom periodu. Što je veoma značajno, posebno u svijetlu uvodjenja novih standarda u poslovanju, prvenstveno standarda IFRS9, koji sve banke stavlja pred prilične izazove.
Proces implementacije ovog globalnog standarda je izuzetno kompleksan. Postoji veliki broj važnih tačaka u procesu implementacije koje zahtijevaju subjektivnu procjenu i potrebu za interpretacijom, što je dovelo do talasa angažmana revizora i konsultanata radi pravovremene i valjane pripreme pretpostavki za primjenu standarda u crnogorskim bankama. Na ovaj način se nastojala osigurati puna pokrivenost u primjeni svih značajnih aspekata IFRS 9 standarda kao i zauzimanje argumentovanog stava na brojna otvorena pitanja koja zahtijevaju interpretaciju, čime se teži izbjegavanju preuzimanjanja budućih rizika.

Nije nam cilj da tjeramo klijente u “dužničko ropstvo”

Antena M: Ne postoji patriotsko, ni humanitarno bankarstvo, ali… da li Vam, ipak, smeta što se bankari široko doživljavaju kao ljudi čiji je bog Euro?

Zaimović: Negativna percepcija bankarskog sektora prisutna je odavno, mislim da je kulminirala tokom finansijske krize 2008. Ali, treba biti objektivan i ne generalizovati situaciju. Slična percepcija važi i za političare, a bogami i za novinare. Sigurno se nećete saglasiti sa konstatacijom da političarima i novinarima ne treba vjerovati, da je žuta štampa i njihov način prikazivanja stvarnosti ono što odlikuje sve novinare. Slično važi i za bankare. Ne može se na bazi površnih i tendencioznih informacija, kao ni devijacija koje su se dešavale u bankarskom sektoru na Zapadu, prvenstveno u Americi , donositi generalni zaključak da su sve banke takve, niti da su svi bankari pohlepni ljudi, koji se trude da unište klijente.

Svi znamo kakav je značaj banaka u funkcionisanju ukupnog sistema i treba da se trudimo da taj sistem unaprijedimo u cilju poboljšanja kvaliteta života svih gradjana. Udruženje banaka se trudi, kao i sve banke pojedinačno, da i kroz odredjene PR aktivnosti pomognu gradjanima i da ih edukuju u cilju što boljeg razumijevanja svojih potreba i korišćenja bankarskih proizvoda na pravi način. Nama nije cilj da prodamo proizvod po svaku cijenu, niti da odobrimo klijentima kredit koji ne mogu vratiti ili koji će ih potjerati u tzv “dužničko ropstvo”. Ali se često dešava da klijenti budu nezadovoljni što banke neće da im odobre kredit, iako za to nemaju realnog osnova. Mislim da će takva situacija biti i u narednom periodu, pa smatram da je naša zajednička uloga da utičemo na kvalitetnije informisanje ukupne javnosti o ovoj problematici. Mislim da i ovaj intervju može biti mali doprinos na realizaciji tog zadatka.

Antena M: Kako će se banke boriti sa trendom sniženja kamatnih stopa? Da li spremate nove ponude za klijente, obzirom na to da su kamate na depozite minimalne?

Zaimović: Potrebe privrede i stanovništva za modernim finansijskim uslugama su evidente, prije svega uslijed drastičnog pada kamatnih stopa. Hipotekarna banka AD Podgorica usmjerila je aktivnosti na pripremu novih finansijskih usluga, kojima namjerava da popuni taj prostor. Za klijente spremamo servise koji su vezani za instrumente koje karakteriše likvidnosti i fleksibilnost, u odnosu na tradicionalne bankarske proizvode. Umjesto depozita, kao standardnih proizvoda koje smo nudili gradjanima i privredi, planiramo da ponudimo klijentima novi vid ulaganja. Profesionalno savjetovanje i upravljanje imovinom klijenata biće sastavni dio naše buduće ponude, s obzirom na dugogodišnja iskustva koja smo stekli u poslovima investiranja, kreiranja i upravljanja finansijskom imovinom banke i profesionalni kadar sa specijalističkim znanjima stečenim na međunarodnim tržištima.

Antena M: Nije malo svjetski uglednih ekonomista koji najavljuju novu, jos dublju finansijsku krizu! Prepoznajete li barem naznake da bi se mogao ponoviti scenario od prije deceniju ili nesto drugo sa sličnim posljedicama?

Zaimović: S vremena na vrijeme čuju se i takvi tonovi, kao što sa druge strane imamo i pozitivne najave o pokretanju novog investicionog ciklusa. Naše mogućnosti, mislim na bankarski sektor Crne Gore, tu su prilično ograničene. Važi to, uostalom, i za uticaj Crne Gore na svjetsku političku scenu. Ono što nam preostaje jeste da se trudimo da svoje poslovanje što više uskladimo sa EU standardima, jer to je, definitivno, put kojim ćemo ići u narednom periodu, i da, istovremeno, pažljivo pratimo kretanja na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni.

Izvor: AntenaM

Check Also

Država se zadužila 15,5 miliona eura

Na drugoj ovogodišnjoj aukciji sa rokom dospjeća od 182 dana, prodati su državni zapisi za …

Leave a Reply

Your email address will not be published.