Da li su kompanije ‘iskrene’ na društvenim mrežama? (infografika)

Kompanije sve više koriste obmanjujuće metode marketinga na društvenim mrežama, rizikujući tako pravnu, finansijsku i reputacionu štetu, pokazuje najnovije istraživanje CIM-a (The Chartered Institute of Marketing).

Studija Keep Social Honest study by CIM pokazuje značajan porast broja ljudi koji ne mogu da razlikuju marketinške i nekomercijalne sadržaje na društvenim mrežama – samo 19% ispitanika zna šta je reklama, a šta generički sadržaj na društvenim medijima.

Najvažniji rezultati istraživanja (uzorak od 3.000 ispitanika):

  • rastući broj ljudi ne razlikuje promotivnu poruku od ”običnog” sadržaja na Facebooku
  • četvrtina ispitanika susrela se sa lažnim opisom ili mišljenjem o nekoj kompaniji/proizvodu/brendu
  • 21% je navelo da brendovi plaćaju ili sponzorišu korisnike da objavljuju i dele pozitivne komentare i mišljenja na društvenim medijima, bez jasne naznake ostalim korisnicima
  • 16% ispitanika navodi da brendovi plaćaju nekom da promovišu proizvod ili uslugu bez navođenja da je u pitanju plaćanje

Prema britanskim pravilima Advertising Standards Authority (ASA), svako oglašavanje mora biti ”jasno identifikovano kao takvo” i kršenje CAP Code-a (Code of Non-broadcast Advertising Sales Promotion and Direct Marketing (CAP Code) vodi do ASA sankcija koje podrazumijevaju nalog vlasnicima sajtova da skinu navedene reklame, plaćanje reklama u okviru advertajzing mreža i zabranu pristupa istim.

Dalje, Britansko telo za zaštitu konkurencije (Competition and Markets Authority (CMA)) jasno navodi da kompanije krše zakon ukoliko objavljuju lažne opise i komentare kompanija/brendova, kao i ukoliko plaćaju online predstavljanje bez jasnog navođenja da je u pitanju reklama.

“Obmanjujuće marketing taktike na društveni medijima realan su problem i evidentno je da oglašavači ne čine dovoljno kako bi obezbijedili transparentnost”, navodi izvršni direktor CIM-a, Kris Dejli.

S druge strane, 38% ispitanika navodi da će izgubiti poverenje u kompaniju/organizaciju, ili prestati sa praćenjem na društvenim medijima ukoliko otkriju da njihovo ponašanje ”nije iskreno”.

Ono što je takođe evidentno je da ljudi sve više koriste društvene mreže za podršku svojim kupovnim odlukama – 39% navodi da u ovu svrhu koriste društvene mreže mnogo više nego 2015. godine; 62% priznaje da koriste društvene platforme za savjet prije odluke o kupovini, u odnosu na samo 17% 2014. godine.

Check Also

Pandemija pogoršala fiskalnu poziciju

Fiskalna pozicija Crne Gore, koja je bila pogoršana i prije korona virusa, zbog velikih infrastrukturnih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *