Više od polovine lokalnih ulagača na tajvanskom finansijskom tržištu rukovode se sujevjerjem o lošoj i pozitivnoj moći pojedinih brojeva, a ni na Zapadu investitori nisu imuni na „berzanski šamanizam“. Primjera radi, kuće u Engleskoj na adresi sa brojem 13 obično koštaju za 7.511 funti manje od ostalih. Što baš za toliki iznos, to vjerovatno razumiju samo Englezi.
Među mnogobrojnim specifičnostima mnogoljudne Kine je i ona da u velikom broju zgrada sa trećeg sprata stižete odmah na peti. Fenomen iščezlog četvrtog sprata nema veze sa nepoznatim zakonima fizike ni sa parapsihološkim pojavama, već sa vjerovanjem da broj 4 donosi nesreću, pa ga Kinezi maksimalno izbjegavaju, kao i zapadnjaci broj 13. Suprotno zloslutnoj četvorci, broj 8 se u Kini doživljava kao miljenik sudbine i ulaznica za sreću. Ali ne i na berzi, pokazuje neobična naučna studija “Da li sujevjerni ulagači gube novac”.
Autori istraživanja, Utpala Batačarja i njegov tim sa Honokoškog univerziteta za nauku i tehologiju proučavali su iracionalne navike investitora sa tajvanskog finansijskog tržišta. Stručnjaci su uočili da su pojedini brokeri i ulagači često birali iznose koji se završavaju brojkom 8, a izbjegavali one koji sadrže broj 4. Institucionalni i inostrani investitori nisu upražnjavali ovakav numerički obrazac, dok su lokalni ulagači u više od 50 odsto slučajeva birali ponudu koja sadrži broj osam.
Ispostavilo se da ih je ovakav „strateški pristup“ prilično koštao: najsujevjerniji ulagači su imali dnevni povraćaj investicija za 0,03 odsto manji od onih koji ne vjeruju u crnu i bijelu magiju pojedinih brojki. Šta više, „šamani“ na berzi su biranjem iznosa koji u sebi sadrži broj 8 godišnje u prosjeku bilježili gubitak od 8,8 odsto, dok ih je izbjegavanje zloslutne četvorke koštalo manje – oko dva odsto na godišnjem nivou.
Međutim, osmica i njena polovina nisu jedini brojevi koji uvode sujevjerje na tajvansko finansijsko tržište. Neka istraživanja pokazuju da investitori, i to ne samo u Aziji, nego i u ostalim dijelovima svijeta, radije biraju okrugle brojeve, slično našim preduzetnicima kada uzimaju kredite.
Finansijskim sujevjerjem se bavio i londonski dizajner i umjetnik Šinga Tat Čunga, koji je istražujući iracionalna uvjerenja shvatio da ona mogu imati i ekonomske posljedice, poput podatka do koga je došao da kuće na adresi sa brojem 13 obično koštaju za 7.511 funti manje od ostalih. Što baš za toliki iznos, to vjerovatno razumiju samo Englezi.
Ali vratimo se londonskom umjetniku. On je, radi eksperimenta, prije dvije godine osnovao „Fond za sujeverne” koji je cijele godine prodavao i kupovao akcije na FTSE 100 Index, odnosno među 100 najbolje listiranih kompanija po tržišnoj kapitalizaciji na berzi. Za potrebe eksperimenta programiran je i robot investitor, koji je kupovao i prodavao akcije isključivo po savjetima astrologa, numerologa, vidovnjaka i sličnih „neformalnih“ konsultanata. Zahvaljujući medijskoj promociji, u eksperiment su se dobrovoljno uključila 144 ulagača, od kojih je svaki morao da uloži minimum dvije funte i da prihvati pravila igre kao i „kolega“ robot. Trgovano je sa ukupno 4.828 funti i posle godinu dana investiranja “na sreću”, izgubljeno je 16 odsto od početne vrijednosti.
