Lei Jun zaradio je sedam milijardi dolara praveći stilizovane i jeftine pametne telefone. Jedan je od najbogatijih ljudi Kine, a porede ga čak i sa Stivom Džobsom. Međutim, njegova besprekorna reputacija dovedena je u pitanje nakon objavljivanja takozvanih „Rajskih papira“- piše Quartz, a prenosi Blic.
Naime, dokumenti pokazuju da Jun svoje bogatstvo možda duguje unosnom svijetu „kopanja“ bitkoina i to preko veza sa najvećim svjetskim proizvođačem opreme za proizvodnju kriptovalute.
Veza između Juna i kompanije „Bitmein“ zanimljiva je jer tehnološki milijarder nikada javno nije pokazao interesovanje za kriptovalute. Veza njega i bitkoina bila bi jednaka onoj kada bi recimo Ilon Mask ili Džef Bezos otkrili da imaju rezerve u kriptovalutama.
„Bitmein“ je oduvjek tvrdila da se samostalno finansira, uglavnom preko suosnivača Đihana Vua, i da je tek nedavno podigla spoljne investicije.
Odnos Juna sa kompanijom nije potpuno jasan. Prema bazi podataka Rajskih papira, dva entiteta koja Jun kontroliše povezana su sa konsultantskom firmom „Peking Čangtong“, koja je opet u sprezi sa četiri entiteta pod kontrolom „Bitmeina“.
U otkrivenim dokumentima ova veza klasifikovana je pod „ostalo“, što bi moglo da znači da Junove firme imaju dionice u osnivačkim firmama „Bitmeina“. Ipak, nijedna od kompanija nije željela da komentariše navode.
„Bitmein“ tvrdi da je proizveo oko 70 odsto opreme za proizvodnju kriptovaluta na svijetu. Bitkoin rudari koriste velike kompjuterske resurse i ogromnu količinu energije da bi došli do zarade u vidu bitkoina. Mreža bitkoina godišnje potroši struje koliko i omanja država, poput recimo Omana.
„Bitmein“ dominira u svijetu kriptovaluta. Osim proizvodnje specijalizovanih alatki, takođe dizajnira silikon. Posluje sa „rudarskim bazama“ i omogućuje pojedinačnim „rudarima“ da dodaju svoju procesnu snagu u veću cjelinu, čime povećavaju šansu za isplatu. Takođe iznajmljuje procesore klijentima, ali i „kopa“ za sopstveni račun, a upravlja ogromnim centrima podataka u unutrašnjoj Mongoliji i autonomnim regionima Kine, gdje su struja, zemlja i rad jeftini.
Čini se da je „Bitmein“ vrlo profitabilna firma. Smatra se da je prošle godine ta firma platila 400 miliona dolara TSCM-u, najvećoj kompaniji na svijetu za proizvodnju čipova da bi napravila specifičnno dizajniran silikon za njene uređaje.
Prema posljednjem izvještaju, pet odsto zarade TSMC-a dolazi od kriptovaluta, a „Bitmein“ je jedini poznati proizvođač opreme za kopanje bitkoina. Prema jednoj procjeni, samo za najnovije platforme „Bitmein“ je zaradio 250 miliona dolara, samo ove godine. To bi mogla da bude još jedna pobednička investicija kineskog bogataša.
