Doprinosi se mogu smanjiti ako svi budu plaćali porez

Dodajte komentar

Postoji prostor za smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje, ali pod uslovom da se obezbijede prihodi koji ne bi mogli biti manji od postojećih, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva finansija u odgovoru na pitanje da li je zauzet stav oko zahtjeva Unije poslodavaca da je uslov za povećanje minimalne zarade smanjenje poreza i doprinosa na plate.

“Pitanja o povećanju minimalne zarade su u direktnoj vezi sa razmatranjem smanjenja poreza i doprinosa na zarade”, objasnili su iz Ministarstva finansija.

Na sastanku sa stranim investitorima premijer Duško Marko vić je najavio da ima prostora za smanjenje opterećenja rada.

Ima prostora

Iz Ministarstva finansija Pobjedi su kazali da se jedino kod doprinosa za socijalno osiguranje može govoriti o relativno visokom poreskom opterećenju.

“Potrebe fondova socijalnog osiguranja za finansiranje njihovih funkcija, odnosno socijalnih davanja su prouzrokovale postojeće stope doprinosa. Vlada ocjenjuje da kod doprinosa treba tražiti prostor za poresko rasterećenje, ali pod uslovom da se obezbijede prihodi koji neće biti manji od postojećih. Faktički, teži se proširenju broja obveznika i stvaranju veće poreske osnovice. Do takvog cilja se može doći kroz smanjenje sive ekonomije na tržištu rada, smanjivanje nelegalnog zapošljavanja, urednije prijavljivanje poreskih obaveza, redovniju isplatu zarada i plaćanje poreza, eliminisanje isplata dijela zarade “na ruke i realizaciju drugih mjera za formalizovanje zaposlenih i zarada”, objasnili su iz Ministarstva finansija.

Rano za procenat

Za sada, kako su kazali, ne možemo govoriti o procentu smanjenja opterećenja, niti u kojem to može biti kvartalu.

Potrebna nam je adekvatna analiza koja će pokazati šta možemo ponuditi poslodavcima, što će imati stimulativan efekat za proširenje poreske osnovice. To treba da bude model od kojeg će imati koristi svi država, poslodavci i zaposleni. Ako se kroz smanjenje doprinosa može očekivati pozitivan efekat u održavanju budžetskih prihoda i podstakne dobrovoljnost u legalizaciji neformalnog sektora, onda primjena takvog modela ima smisla i bila bi dobrobit za sve socijalne partnere pojašnjavaju iz Ministarstva.

Najavili su da će u ovaj proces sigurno biti uključeni poslodavci.

Moramo izaći sa relevantnim procjenama i očekujemo od poslodavaca dobrovoljnost za bolje uređivanje poslovnog ambijenta i povećanje poreske discipline. Za sve ovo nam je potrebna precizna analiza i za sada je rano govoriti o procjeni isplata zarada na ruke ili drugim isplatama van legalnih tokova kazali su iz Ministarstva.

Fiskaliteti na neto zaradu 65,37 odsto

Iz Ministarstva finansija su podsjetili da se na zarade na teret zaposlenog obračunava porez od 9 odsto i ukupna stopa za penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti od 24 odsto. Na teret poslodavca isplaćuje se ukupna stopa doprinosa od 24 odsto.

To znači da bi neto plata od 500 eura sa porezima i diprinosima iznosila 746,26 eura. Prema tome, fiskaliteti na teret zaposlenog iznose 246,26 eura, od čega porez 67,16 eura, a doprinosi 179,10 eura.

“Na istu osnovicu obračunavaju se i doprinosi za socijalno osguranje na teret poslodavca i po stopi od 10,8 odsto iznose 80,60 eura. Ukupni fiskaliteti na neto zaradu od 500 eura iznose 326,86 eura, tako da poslodavac za taj iznos zarade ima troškove od 826,86 eura. Procentualni odnos fiskaliteta prema neto zaradi je 65,37 odsto, a učešće neto zarade u odnosu na fiskalitete u ukupnim troškovima je 60,46 odsto naprama 39,54 odsto”, pojasnili su iz Ministarstva.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *