Predlog zakona o tržištu kapitala, koji je Vlada usvojila prošle sedmice uvodi nekoliko značajnijih izmjena na berzanskom tržištu, a to su savremeno određenje finansijskog instrumenta i uvođenje novih mjesta trgovanja kroz kreiranje novih platformi za trgovanje (multitlateralne platforme za trgovanje i vanberzansko trgovanje), šire polje za poslovanje investicionog društva i savremenije se određuje insajderska informacija, kao i zloupotreba tržišta, saopštio je “Vijestima” predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV) dr Zoran Đikanović.
On očekuje značajno povećanje standarda pružanja usluga i zaštite investitora kroz detaljnije definisanje prava i obaveza u pogledu: kategorizacije klijenata, izvršavanja klijentovih naloga, transparentnosti prije trgovine, transparentnosti poslije trgovanja i najboljeg izvršenja transakcije na berzi.
Dosadašnji KHOV po osvajanju novog Zakona zvaće se Komisija za tržište kapitala, Centralna depozitarna agencija postaće Centralno klirinško depozitarno društvo (CKDD), a dosadašnji ovlašćeni posrednici u trgovini na berzi brokerske i brokersko-dilerslce kuće postaće investiciona društva.
Predlogom novog Zakona su značajno povećani minimalni iznosi kapitala koji investiciona društva (brokeri i dileri) moraju posjedovati kako bi obavljala određene investicione usluge, što znači da će vjerovatno sa tržišta nestati najmanje brokerske i brokersko-dilerske kuće.
Za pružanje usluga za obavljanje brokerskih poslova, ukoliko investiciono društvo nema odobrenje za držanje novčanih sredstava i finansijskih instrumenata klijenta, minimalni kapital će iznositi 50.000 eura, ili dvostruko više nego sada. Za pružanje usluga za obavljanje brokerskih poslova, upravljanje portfolijom, investiciono savjetovanje i usluge u vezi sa ponudom i prodajom finansijskih instrumenata bez obaveze otkupa, minimalni kapital će iznositi 125.000 eura, a za pružanje usluga trgovanja za sopstveni račun (dilerski poslovi i poslovi market mejkera), za pružanje usluga pokrovitelja emisije i za pružanje usluga upravljanja trgovačkom platformom čak 730.00 eura.
Do sada je osnivački kapital društava za obavljanje dilerskih poslova morao biti najmanje 225.000 eura.
“Crnogorsko tržište kapitala je od nastanka, od masovne vaučerslce privatizacije, razvojno orijentisano. U velikoj mjeri je dopinijelo promjeni mentaliteta i odnosu prema štednji i stvaranju, odnosno formiranju društvenog i ličnog bogatstva. Naročito kod mlađe, preduzetne i potentne populacije“, kaže Đikanović.
On je dodao da je naše tržište kapitala, i u postojećoj strukturi i sa postojećom regulativom, jedno od najživljih tržišta regiona.
“Na svjetskom nivou smo prihvaćeni na listu A, među prvih 50 zemalja potpisnica multilateralnog sporazuma o međusobnoj saradnji IOSCO, a na evropskom nivou smo prva zemlja van EU koja je prihvaćena u sporazum o prekograničnom nadzoru poslovanja alternativnih fondova”, dodao je Đikanović.
Ipak, finansijska tržišta su se, kako dalje napominje, značajno transformisala i promijenila tokom posljednjih 10 godina, a razvoj komunikacionih tehnologija promijenilo je cjelokupan sistem i pravac industrije finansijskih usluga, uključujući banke, osiguravajuće kuće, berze, i druge pružaoce usluga.
Odražavajući tu promjenu, potencijalne benefite koje je moguće ostvariti kroz Zakon o tržištu kapitala moguće je grupisati u dva seta. Prvi set benefita se odnosi na šire mogućnosti za inovativnost i konkurentnost, i direktno se odnosi na investiciona društva i korisnike njihovih usluga.
Drugi set je okvir u kojem zainteresovani mogu ostvariti smanjenje cijene kapitala i efikasniji načina investiranja.
“Drugi set benefita ogleda se u kreiranju panevropskog tržišta koje pruža okvir za dublje tržište kapitala količina dostupnog materijala za trgovanje će biti veća i likvidnije tržište kapitala, povećava se količina kapitala koji se koristi za trgovanje”, zaključio je Đikanović.
(Opširnije u Vijestima)
U zemlji nepostojeceg trzista kapitala (zbog nelegalnosti, korupcionaskih schema, i prevarnosti), neoliberalni profil lazne strukovnosti koji je samostalno i institucionalno doprinio samounistavanju tog istog trzista kapitala, sada u poltronskoj servilnosti patispanj Vladi CG i jos nekvalitetnijoj EK uspavanosti, mozda prepisuje zakon koji nista ne znaci niti ce bilo sta poboljstati ili pogorsati.
Ovo je konkretan primjer kako je forma strika unistavajuci faktor razvojnosti i ekonomskog poboljsanja.