Hrvatska pred matom u tri poteza: Bankrot, egzodus, tuđa vlast

Dodajte komentar

Riječki naučnik Boris Podobnik tvrdi da je Hrvatska od druge najuspješnije postkomunističke zemlje za 25 godina uspjela da postane druga najneuspješnija, nakon Bugarske. Prema njegovim predviđanjima, ako se trend ne zaustavi, može se očekivati da bi uskoro mogli da je zadese grčki scenario i tuđa vlast.

Profesor Podobnik kaže da je Hrvatska po mnogo čemu slična Grčkoj.

„Nisu htjeli da se mijenjaju, pa je propast ipak došla jer ako se konstantno zadužujete, jednom mora da dođe i vrijeme naplate. Ako Zapad nije imao milosti prema Grčkoj, kolijevci civilizacije, samo naivni mogu da misle da bi prema Hrvatskoj bio milosrdniji. Nedavno sam boravio u Grčkoj. Srednjoškolski nastavnik javnog sektora rekao mi je da mu je plata prije 10 godina bila oko 1.500 eura, a danas je oko 900. Jasno je da su oni protestovali, ali kad je Merkelova zavrnula finansijsku slavinu, država više nije bila u stanju da osigura visoke plate garantovane kolektivnim ugovorima, pa je došlo do drastičnih rezova.“

Profesor Podobnik kaže da u današnjoj Evropi pobeđuju one zemlje koje se brže mijenjaju i prilagođavaju.

„Upravo je ta brzina promjena nešto što naši političari često ne uvažavaju. A suština brzine promjena je jednostavna — ako se mi razvijamo dva odsto godišnje, a naša konkurencija, recimo Srbija, tri odsto, mi nazadujemo naspram Srbije“, kaže Podobnik.

Postavlja se pitanje da li je propast Hrvatske u interesu država EU, koje i same imaju kompanije i banke u Hrvatskoj.

„Zar nije želja svake firme da ima monopolsku poziciju na tržištu? Upravo zbog te prirodne želje da se zauzme monopolski položaj, tržište se reguliše na način da sprječava monopol. Problem je što niko ne sprječava monopolsku poziciju na nivou država. A činjenica je da je Njemačka nešto ’jednakija‘ od ostalih u EU, baš kao što je to Amerika na nivou svijeta. A ako monopol na nivou država nije zabranjen, prirodna je težnja najvećih da zauzmu tu poziciju“, kaže Podobnik.

On skreće pažnju i na negativne demografske trendove u Hrvatskoj.

„Jedna od posljedica dugotrajne krize i nesprovođenja reformi, imeđu ostalog je i iseljavanje našeg stanovništva čije ćemo posljedice osjetiti u bliskoj budućnosti. Zanimljivo je da je ispitivanje koeficijenta inteligencije po zemljama EU pokazalo da je u Hrvatskoj prosječni koeficijent inteligencije oko 90, dok je u Sloveniji malo ispod 100, a u nordijskim zemljama nešto iznad 100. Ako pretpostavimo da bi sve nacije trebalo da budu podjednako inteligentne da iseljavanja nema, očigledno je šta nam ove brojke govore. Ne samo da ljudi odlaze zbog korupcije i neefikasnosti države, nego statistički gledano inteligentniji i sposobniji odlaze u većim brojevima nego oni manje inteligentni. A kako je takođe logično da više odlaze oni skloniji preduzetništvu nego kancelarijski paraziti, to sve zajedno, nažalost, ne ostavlja prostor za preveliki optimizam. Treba li uopšte govoriti da što više odlaze oni sa većim koeficijentom inteligencije to znači da Hrvatska ima manje kandidata za poslove u području novih tehnologija. Što nam takvih više odlazi, to smo bliže Africi, a sve dalje od recimo Singapura“, napominje Podobnik.

Sputnik

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *