Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković ocijenio je da dosadašnji rezultati ukazuju na dobre trendove i očekuje da će se nastaviti i stopa ekonomskog rasta, ali i porast broja novih radnih mjesta.
Očekujem da će ekonomski rast nastaviti da podstiče otvaranje novih radnih mjesta, što je trend od početka ove godine, kazao je marković u intervijuu Pobjedi.
POBJEDA: Uskoro će biti godina rada Vlade, a nedavno su objavljeni ohrabrujući ekonomski rezultati. Što je najviše uticalo na rekordan rast BDP-a u trećem kvartalu ove godine?
MARKOVIĆ: Rezultati ekonomske politike Vlade u prethodnih gotovo jedanaest mjeseci zaista su izuzetno dobri.
Ovo nije samo moja ocjena već je to ocjena i vodećih međunarodnih finansijskih institucija i organizacija. A te ocjene su proistekle iz egzaktnih podataka: realna stopa rasta domaće ekonomije u druom kvartalu 2017. godine iznosila je 5,1 odsto, i to je najviša stopa od 2008. godine, odnosno nakon onog buma koji smo imali poslije obnove nezavisnosti. I jedna je od najviših stopa rasta u Evropi. Istovremeno, prema zvaničnim podacima, u prvoj polovini 2017. godine crnogorska ekonomija je ostvarila realni rast od 4,2%, što je takođe među najboljim rezultatima u Evropi.
Navedeni rezultati premašuju i projekciju realnog ekonomskog rasta iz zvaničnih dokumenata Vlade za ovu godinu, jer je ta projekcija na nivou od 2,7 odsto. Dakle, naše projekcije su donekle bile konzervativne, ali se pokazalo da smo postigli više i od tih svojih projekcija.
POBJEDA: Možete li dati procjenu za blisku budućnost?
MARKOVIĆ: Vlada će idućeg mjeseca, shodno programu rada, usvojiti Projekcije makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja za srednjoročni period, kojima se ažuriraju proljećne projekcije iz 2017. godine. Kada je riječ o ekonomskom rastu u trećem kvartalu, zvanični podaci će biti objavljeni u decembru.
Ali, imajući u vidu porast broja noćenja turista i prihode od turizma, a ova sezona je po svim pokazateljima bila odlična, kao i snažnu investicionu aktivnost u zemlji, očekujem da realna stopa ekonomskog rasta za cijelu godinu ne bi trebalo da bude ispod četiri odsto. Takođe, očekujem da će ovaj rast nastaviti da podstiče otvaranje novih radnih mjesta, što je trend od početka ove godine. Podsjetiću, u prvih osam mjeseci ove godine, a to su posljednji zvanični podaci, prosječan broj zaposlenih povećan je za 6.314 odnosno za 3,6 odsto, te je stopa nezaposlenosti po Monstatovoj anketi o radnoj snazi po podacima za drugi kvartal 2017. smanjena za 2,4 procentna poena u odnosu na 2016. godinu i iznosi 15,1 odsto. Radimo na tome da ovaj trend nastavimo. Pored toga što nam rastu BDP, zaposlenost i broj turista, imamo i značajan rast direktnih stranih investicija, pokrivenost uvoza izvozom, svih vidova transporta itd. I, konačno, kao rezultat svega ovoga imamo pozitivan stav dviju globalnih kreditnih agencija u vezi sa izgledom crnogorske ekonomije.
Brojke pokazuju da imamo razloga za zadovoljstvo, ali ja kao predsjednik Vlade hoću i tražim uvijek više i bolje.
POBJEDA: Kako komentarišete ocjene dijela opozicije koja rast BDP-a posmatra kao isključivu “zaslugu izgradnje autoputa?
MARKOVIĆ: Drago mi je da je taj dio opozicije promijenio mišljenje. Makar više ne dovode u pitanje potrebu gradnje autoputa i uspješnost projekta. Podsjetiću, dio opozicije je u vezi s ovim najznačajnijim infrastrukturnim pregnućem u našoj istoriji, prošao put od pokušaja negiranja uopšte potrebe gradnje autoputa, preko pokušaja ismijavanja ovog grandioznog projekta “autoput od nigdje do nigdje” da bi sada priznao da je ipak to projekat koji je već u izgradnji doveo do rasta BDPa… Ali, sada govore kako navodno osim toga ne postoji ništa drugo, a sam projekat pokušavaju da problematizuju izvlačeći navodne nedostatke. Vremenom će morati da prihvate i da je riječ o projektu koji je od suštinskog značaja za dalji razvoj Crne Gore. Ne zamjeram što to nijesu vidjeli ili nijesu željeli ili nijesu uspijevali da vide od početka. Nije svako obdaren vizijom.
Što se tiče tvrdnji kako osim autoputa nema ničeg drugog to su potpune besmislice! Za izgradnju autoputa je od početka godine povučeno blizu 62 miliona eura, što je imalo snažan multiplikativni efekat na ostale sektore ekonomije, naročito građevinarstvo, ali i saobraćaj, skladištenje, trgovinu itd.
Pored investicione aktivnosti na izgradnji autoputa, snažna investiciona aktivnost u turizmu i poljoprivredi. Tu su i ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta u industriji, izgradnja podmorskog elektroenergetskog kabla, puštanje u rad vjetroelektrane na Krnovu, kao i ostale investicije u zemlji. Sve je to doprinijelo ukupnom rastu investicione potrošnje, kao važne komponente rasta BDP-a. Dakle, više je investicija osim izgradnje priroritetne dionice autoputa koje su doprinijele ekonomskom rastu, ali je autoput svakako najveća. Ako posmatramo po sektorima, snažnom ekonomskom rastu su doprinijeli rast u građevinarstvu, šumarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, pojedinim granama prehrambene industrije, trgovini, turizmu.
Rastu BDP-a doprinijeli su i rast potrošnje domaćinstava kao i povećanje izvoza robe i usluga u odnosu na prošlu godinu.
(Cijeli intervju pročitajte u današnjoj Pobjedi)
