Budućnost je stigla: Digitalna besmrtnost kao virtuelni produžetak života

Dodajte komentar

Možda zvuči kao dio zapleta nekog naučno-fantastičnog filma, ali stručnjaci tvrde da će otpremanje mape nervnog sistema pojedinca na neki uređaj, a u cilju sticanja besmrtnosti, uskoro biti moguće.

Profesor Brajan Koks je, tako, u nedavnom intervjuu rekao da bi tehnika, poznatija kao „tehnološka jedinstvenost“, mogla da postane dostupna prije nego što to očekujemo. Koks je tom prilikom dodao da ne vidi razlog zbog kojeg ljudska inteligencija ne bi mogla da se simulira uz pomoć kompjutera, ali nije precizirao kada bi to tačno moglo da se dogodi.

U razgovoru sa novinarima portala The Sun Online, Koks je govorio o stapanju ljudskih bića sa mašinama, te naznačio da je, prema kvantnoj fizici – što je njegova uža specijalnost – prava vještačka inteligencija u potpunosti moguća. Tako je “tehnološka jedinstvenost” tehnika za koju stručnjaci vjeruju da će u budućnosti moći da se koristi kako bi se nečija mapa nervnog sistema konvertovala u digitalne podatke, te otpremila na kompjuter koji bi morao da ima neuporedivo jači sistem od onih koje danas poznajemo. Taj proces bi korisnicima dozvolio da nastave da postoje u svijetu nevjerovatnih virtuelnih mogućnosti, te tako dostignu besmrtnost.

Koks nije usamljen u ovom vjerovanju, te je Rej Kurzweil, direktor odseka za inžinjering u kompaniji Google, predvidio da će u narednih 30 godina ljudima postati moguće da svoje umove otpremaju na kompjuterske mašine i tako postignu digitalnu besmrtnost. Tome je dodao i tvrdnju da će do 2100. biti moguće da se biološki dijelovi tijela zamene mehaničkim, te time značajno produži životni vijek.

Profesor Richard Jones je na istu temu govorio u nedavnom članku za The Conversation, te rekao da bi za kreiranje digitalnog duplikata nečijeg uma bilo neophodno da se mapiraju sve veze unutar njega, što je daleko od mogućnosti koje nauka trenutno ima. Čak i kada bi bilo moguće da se napravi dijagram veza unutar moždanog sistema nekog živog oragnizma, to ne bi bilo dovoljno da se razumije kako isti funkcioniše.

Za takvo razumijevanje neophodno je da se utvrdi kako se neuroni međusobno povezuju, što zahtijeva razumijevanje detalja na molekularnom nivou. On je dodao da naučnici trenutno ne znaju koliko tačno ima molekula u mozgu, te koliko njih je vitalno za pravilno funkcionisanje, te rekao da će, ma koji broj da je u pitanju, biti veoma teško replikovati ih u okviru nekog kompjutera. Na kraju je zaključio da će simulacija nervnog sistema u okviru kompjuterskih mašina biti moguća samo ukoliko naučnicima bude pošlo za rukom da digitalne i logičke operacije izdvoje iz haosa koji se satoji od detalja na molekularnom nivou.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *