Poljoprivredna politika na nivou Evropske unije mora podstaći farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite prirodne sredine, a da ih niko ništa ne pita
Francuska je zemlja koja ima najjaču poljoprivredu u Evropskoj uniji, a snaga njene poljoprivrede leži u činjenici da je činila 18% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU u 2014. godini. U skladu sa tim je i jedan od najvećih korisnik ogromnog dijela novca iz budžeta koji je upravo u EU najveći za poljoprivredu, pa je vijesti da sve više francuskih farmera diže ruku na sebe vrlo upozoravajuća i zvoni na uzbunu. Zašto se ubijaju francuski farmeri, ako je poljoprivredna politika EU ili kako se to stručno zove Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), tako dobra i je li ona uistinu napravljena u korist i svrhu veće proizvodnje i boljeg dohotka seljaka, ili je toliko birokratizovana da se farmeri-seljaci više u njoj ne snalaze?
Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je kako su samoubistva češća među francuskim poljoprivrednicima nego u ostalom dijelu populacije, a kao faktore rizika navodi se pad farmerskih prihoda i sve više ekoloških propisa kojima poljoprivrednici mogu udovoljiti. Posebno su samoubistvima skloni vlasnici malih imanja i oni koji žive samo od poljoprivrede. Istraživanje je uslijedilo nakon što su podaci pokazali da je stopa samoubistava među poljoprivrednicima za 20 posto veća od prosjeka u francuskoj populaciji, na što je ukazala i jedna ranija studija.
Socijalna izolacija
Iz toga proizilazi da je između 2007. i 2009. svaki drugi dan po jedan francuski poljoprivrednik počinio samoubistvo. Prema istraživanju koje je sprovela Francuska služba za javno zdravlje na temelju podataka za razdoblje 2007-2011, u 2009. je stopa samoubistava među poljoprivrednicima bila 64, što znači da je 64 od 100.000 farmera počinilo samoubistvo.
Uporedni podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako je stopa samoubistava u ukupnoj populaciji muškog pola u Francuskoj 19. Stopa samoubistava je veća među malim vlasnicima imanja i među farmerima koji žive isključivo od poljoprivrede.
To se objašnjava povećanom osjetljivošću na finansijske rizike i većom socijalnom izolacijom. Ovaj broj suicida možda je u međuvremeno i narastao. Naime, prošle godine tokom rasprave u EU na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropskog parlamenta i povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana o stanju u poljoprivredi na trenutak je atmosfera utihnula nakon što je zastupnik iz Francuske iznio informaciju kako je stanje u poljoprivredi toliko katastrofalno da je čak 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubistvo.
Birokratska opterećenja
Prema podacima Francuskog udruženja za osiguranje poljoprivrednika (MSA), 30% njihovih članova u 2015. je zaradilo manje od 5000 eura ili 350 eura mjesečno u odnosu na 18% farmera u 2014. Tokom ljeta su iz tog udruženja upozorili kako je “u 2016. većina farmera možda zaradila i manje od 350 eura mjesečno”. Mnogima od njih zemlja i poljoprivreda su jedno što imaju i kako nema kupaca za tu imovinu, ne mogu ići u penziju niti doći do gotovine.
U 2016. je Udruženje utvrdilo nacionalni plan prevencije samoubistava poljoprivrednika čiji je cilj da se unaprijedi prevencija i shvatanje tog problema. “Modernizacija, obvezujuća ekološka regulativa, birokratsko opterećenje”, pobrojani su u studiji kao mogući uzroci visoke stope samoubistava među poljoprivrednicima. Poljoprivredna politika na nivou EU treba da podstakne farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite prirodne sredine, a da ih niko ništa ne pita.
“Poljoprivrednici se stalno označavaju kao krivci, krivi su zbog poljoprivredne prakse, krivi što koriste određene vrste proizvoda, a oni su zapravo žrtve”, rekla je za EURACTIV.com glavna sekretarka drugog po veličini francuskog sindikata poljoprivrednika Seoska koordinacija (Coordination Rurale) Véronique Le Floc’h. “Za poljoprivredu važe pravila Svjetske trgovačke organizacije i globalne cijene, a mi danas imamo niske cijene, nema zarade i moral je nizak. Na sve to imamo nove odluke i regulative koje mogu dodatno pogoršati uslove rada poljoprivrednika i njihovu sposobnost da proizvode”, istakla je.
