Pejaković: Kamate će biti stabilne i naredne godine

Kamatne stope u naredne dvije godine trebalo bi da budu stabilne, nakon čega se očekuje oživljavanje EURIBOR-a što će uticati i na cijenu plasmana, kazao je generalni sekretar banaka mr Bratislav Pejaković.

On je, odgovarajući na pitanje Pobjede može li se dogoditi da banke uvedu negativnu kamatu, kazao da nije realno očekivati da to uradi više banaka.

“Mogu se pojaviti originalnosti kod neke banke da za depozite pravnih lica, koji su u pravilu po viđenju, uvedu negativnu kamatnu stopu, ali s obzirom da imamo 15 banaka, za očekivati je prelivanje depozita”, kaže Pejaković.

Trošak

Naglasio je da visina kamate zavisi od strategije svake banke.

“Cijena depozita je trošak svake banke i ukoliko ne uposli adekvatno novac, naravno da razmišlja kako da smanji trošak. Ali, mora se biti oprezan, jer su depoziti samo jedan segment saradnje sa konkretnim pravnim licem”, upozorava generalni sekretar UBCG. Depoziti na bankama su 3,1 milijardu, od čega je polovina štednja građana.

“Ukoliko pravimo usporedbu depozita stanovništva 2006. od 315 miliona, vidimo značajan i stabilan rast, što ukazuje da se vratilo povjerenje u banke i to je dobro najviše za privredu. U odnosu na kraj 2016. depoziti rastu po stopi od 7,6 odsto uz pad kamata na depozite. Rast BDP-a u prvom dijelu godine se procjenjuje na četiri odsto, a ukupnim mjerenjem pozitivnih pokazatelja na kraju turističke sezone rast može ići i preko šest procenata, što korespondira sa rastom depozita, a ukazuje na pozitivna ekonomska kretanja”, objašnjava Pejaković i pojašnjava da su kamate kod nas odraz stanja u eurozoni, gdje su kamate na depozite na istorijsko niskom nivou i definisan negativan šestomjesečni EURIBOR kao reper.

“Rast depozita usprkos padu kamatnih stopa, ukazuje i na pravu mjeru naših banaka, koje imaju različite kamate u zavisnosti od veličine, strategije i raspoloživosti sredstava za plasmane”, kaže Pejaković.

Cijena plasmana

Razlika između pasivne i aktivne kamate, ističe, nije dobit banke, već se iz te nje moraju pokriti rizici NPL-a, trošak regulacije od 0,5 odsto na osiguranje depozita, obim za plasman se mora umanjiti za iznos obavezne rezerve na računu CBCG, banke moraju da pune i Fond za sanaciju, tu su i troškovi poslovanja, pa tek onda očekivana dobit u slučaju da uredno naplate kredit.

“Evidentno je da smo na nivou sistema krajem avgusta imali rast kredita na 2,62 milijarde, ili 10 odsto u odnosu na kraj 2016. što ukazuje da na postojećem nivou kamata tražnja postoji”, pojašnjava i podsjeća da je svega četiri odsto depozita stanovništva preko tri godine.

“Plasmani od banaka se traže od minimalnih pet do 10, 15 ili 25 godina kod stambenih kredita, što ukazuje da treba odati priznanje bankarima koji se trude da u postojećim uslovima optimalno izađu u susret zahtjevima klijenata”, kaže Pejaković.

Za najbolje kompanije kamata 3,5 odsto

Pejaković kaže da se kod obrazlaganja kamata, obično prezentuje prosjek koji je kod nas 6,8 odsto na godišnjem nivou. Međutim, u javnosti nije eksponirana kamata od 3,5 odsto, koju dobijaju najbolje kompanije sa velikim obimom korištenja usluga banke. Izvjestan je pad kamatnih stopa, ali nivo u plasmanima zavisi od vrste kredita i razlika od klijenta do klijenta, na šta utiče najviše bonitet. Kod fizičkih lica rangiranje i razlika kamatne stope u plasmanu je u skladu sa njihovom zaduženosti, rangiranjem firme gdje radi, redovnosti primanja i stalnost zaposlenja objašnjava Pejaković.

EURIBOR će živnuti

Pejaković kaže da projekcije kretanja kamatnih stopa na lokalnom nivou ukazuju da dobri klijenti u narednih godinu do dvije mogu očekivati kvalitetne korekcije u skladu sa srednjoročnim kretanjima.

“Nakon toga se očekuje oživljavanje EURIBOR-a. Kako ekspanzivna monetarna politika EU nije donijela dovoljan rast realne privrede, nastaviće se sa novim emisijama, ali na nižem nivou i nastavkom nižih kamatnih stopa, tako da na tome gradim projekciju u lokalu”, objašnjava on.

Sa druge strane se ukazuje na visok javni dug globalno, ali se nedovoljno obraća pažnja na privatni dug građana i kompanija, na čemu se grade pesimistička predviđanja.

“Tu se vraćamo na eksternalije na koje ne možemo uticati, tako da je dugoročno nemoguće dati projekciju, mada MMF-a predviđa stabilan rast na globalnom nivou od 3,5 posto u ovoj godini, a 3,6 posto u narednoj. Skloniji sam optimističkim stavovima”, objašnjava Pejaković.

Pobjeda

Check Also

MER: Intenzivira se rad na Garanciji za mlade na Zapadnom Balkanu

Po uzoru na slične šeme u državama članicama EU, Garancija za mlade opredijeljena je da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *