Ukupan prihod crnogorskih preduzeća u 2016. godini iznosio je EUR 7,39 milijardi.
8.724 preduzeća iskazala su dobit u ukupnom iznosu EUR 468,2 miliona.
Njih 75 je ostvarilo dobit u iznosu većem od EUR 1,00 milion.
Preuzeto sa: BiConsulting blog
Binfo brojke: Hajde da pričamo o uspješnima
3 Komentara
Komentariši
Uporediti ove podatke sa podaacima GFI-a koje radi CB CG. Odstupanja su velika: i u broju kompanija, i u ukupnim prihodima i krajnjim ostvarenim rezultatima.
Ovdje su jasno iskazani profiti a GFI svake godine iskazuje gubitke i to u sektorima za koje gubici u stotinama miliona nisu logicni.
Dobar pokusaj, i dobro je da se ovo konacno radi u CG. Ali je jos daleko od stvarnog pouzdanog metodoloski jasnog trenda. Ili kredibilne baze podataka.
Poštovana Mila K.
Zahvaljujemo na komentaru objavljene infografike.
Kao prvo, želimo da naglasimo da izvještaj koji pominjete “GFI koji radi CBCG” sa podacima za 2016, još nije objavljen, već će biti objavljen tek u Godišnjem izvještaju o radu CBCG za 2017. godinu.
Što se tiče 2015 godine, podatak o ukupnim prihodima crnogorskih preduzeća se poklapa sa našim podacima ukoliko ne bi isključili neispravne finansijske izvještaje. Da li CBCG ima mogućnost da neispravne finansijske izvještaje koriguje u direktnoj konsultaciji sa preduzećima koja ih predaju, pa ih nakon korekcije uključuje u obračun , ili nešto drugo, mi ne znamo. Mi tu mogućnost nemamo, pa da ne bi narušili ukupni integritet podataka, mi smo neispravne finansijske izvještaje isključili iz ovog izračuna. Zbog toga su naše vrijednosti za 2015. godinu nešto niže od onih objavljenih u posljednjem Godišnjem izvještaju o radu CBCG: po njima, prihodi su 2015. godine bili 7,2milijardi, a po nama EUR 6.6 milijardi. Za 2016.godinu sa isključenim neispravnim bilansima naš podatak o prihodima je 7.8mldr, a pošto smo opet isključili neispravne bilanse, u pregledu smo prikazali 7,39mlrd. Druge razlike naših podataka u odnosu na podatke CBCG nijesmo nijesmo našli.
Ovom prilikom možemo dodati i to da je, po podacima sa kojima raspolažemo, dugogodišnji trend ostvarivanja negativnog agregatnog neto rezultata crnogorskih preduzeća zaustavljen i da je u 2016. godini ostvaren neto pozitivan rezultat. Računajući samo ispravne finansijske izvještaje, po našem obračunu, neto dobitak je iskazan u iznosu cca EUR 103,3 miliona. Vjerujemo da će navedeno biti potvrđeno i u analizi praćenja GFI u Godišnjem izvještaju CBCG za 2017. godinu.
Svakako, ovi podaci su dio naše promotivne akcije i samo su jedan mali segment naše ukupne ponude i mogućnosti naše baze podataka. Naša vrata su Vam uvijek otvorena da zajedno pogledamo i provjerimo kredibilnost i potencijal naše baze za kompleksnije i složenije analize.
Srdačno,
BI Consulting
Cijenjeni g-dine Nikolicu,
Naravno da se Vasi podaci (podaci koje obradjuje BI Cons baza podataka)ne poklapaju sa CB CG-om, jer oni imaju pristup ukupnom setu izvjestaja. I naravno da jos uvijek CB CG nisu obradili bar za javnost sa kratkom informacijom od desetak recenica 2016-u godinu, po modelima slicnim kao sto su obradjene 2013/2014/2015.
Moj jucerasnji input se odnosio na cinjenicu da se u 2016-oj nije mogao ostvariti profit na nivou CG privrede, dok se stvarno ne vidi sta se desilo sa 2014-2015-om kada su dvije industrije (nekretnine i finansijska industrija) imale gubitke u stotinama miliona eura. A posto dobro poznajemo i Vi i ja npr finansijsku industriju, sve profite i gubitke koji se saberu svih pod segmenata (banke, osiguravajuce kompanije, brokersko-dilerske kuce, i privatno bankarstvo, i eventualno lizing i faktoring kuce) nema sanse da je ukupni gubitak veci od 20-tak miliona eura. A iskazan je od skoro 300 miliona eura sto je onda ukupnu privredu vodilo znacajnom gubitku, ali na uzorku od preko 20-tak hiljada kompanija.
Zato je moj jucerasnji input bio kratak- hvala BI Consulting-u (donosite toliku potrebnu inicijativnost i novinu) oko obrade izvjestaja za skoro devet hiljada kompanija, ali to ostavlja duboki rascjep oko kojeg se i BICon i ukupna strucna javnost mora pozabaviti, posto od CB CG-a se nece dobiti strukturno odrziva informacija (oni se stalno zalopojkaju da se ne bave statistikom nego eto ne mogu da odbiju ko zna koga, pa samo fizicki obradjuju izvjestaje koje preuzimaju iz PU CG) koja onda moze predstavljati preokret u tretmanu finansijskih izvjestaja privrede u Crnoj Gori na ozbiljan nacin. Tek nakon zvanicne institucionalne informacije, javno transparento dostupne i provjerive, svaka biznis informacija, cak i na umanjenom uzorksu, dobija na potrebnom dugorocnom kalitetu.
I, dodatno, naravno da je dobro da se pokrene prica o uspjesnima, ali zao mi je, na tekuci jos uvijek nedostignuti masovni kvalitet finansijskih izvjestaja Crne Gore u privrednom segmentu, preuranjena glorifikacija, cak i kada je korisna, nece odvesti ka stvarnom ciscenju bareca ispod tepiha, skrivanih vec dvije decenije.
S postovanjem, Mila Kasalica