Crtice sa sastanaka MMF-a i Svjetske banke: Centralne banke najavljuju strožiju monetarnu politiku

Dodajte komentar

„Ne slavite prerano“ – bila je ključna poruka iz Vašingtona, gdje su donosioci odluka i investitori prisustvovali godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Prvi put je raspoloženje na sastancima bilo optimistično. MMF je ove godine slijedio prognozu globalnog ekonomskog rasta: zalihe se povećavaju, kreditni rasponi su čvrsti, a nestabilnost tržišta niska.

Ipak, panel za politiku ovog fonda je upozorio 189 zemalja članica da nema “mjesta samozadovoljstvu”, jer i dalje traje rad na oporavku, sa inflacijom ispod cilja u većini bogatih zemalja, zbog čega je prisutna i slaba produktivnost, pa mnogi ne osjećaju prednosti pojačane potražnje.

Centralne banke najavljuju strožiju monetarnu politiku

Centralni bankari su iskoristili priliku da pripreme investitore za strožiju monetarnu politiku, jer su predvidjeli da će poboljšana ekspanzija konačno podstaći inflaciju.

Predsjednica Fed-a Dženet Jelen je rekla da je najbolja pretpostavka da će rast cijena uskoro ubrzati, sa čime su se složili i predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi i guverner Banke Engleske Mark Karnei.

Još uvjek je aktuelna molba za strpljenje, jer Jelen priznaje da postoje razlozi za brigu da će spora inflacija i dalje trajati. Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda je rekao da će nastaviti da primjenjuje stimulativni program u cilju podsticanja inflacije, dok je Dragi rekao da iako postoje znaci da se zarade konačno povećavaju, “taj proces još uvjek nije gotov”.

Deja Vi svjetske ekonomske krize?

Za vrijeme svih diskusija o većim kamatnim stopama i jačem rastu, sjenke finansijske krize i globalne recesije su proganjale učesnike skupa.

Izvršni direktor kompanije „Barclais Plc“ Džes Stalei je izjavio da ga benigni uslovi na finansijskim tržištima podsjećaju na 2006. godinu, dok je bivši američki ministar finansija Lorens Samers rekao da je jedina stvar, koja ga plaši, “nepostojanje straha”.

Iznenađujuće je to što su tipično konzervativni političari signalizirali komfor. Jelen je rekla da su rizici finansijske stabilnosti u SAD i dalje umjereni, dok su Kuroda i Dragi izrazili uvjerenje da sredstva na tržištima u razvoju nisu ’zategnuta’.

Ako nisu u pravu, oni bi mogli biti u nevolji s obzirom da ultra niske kamatne stope znače da im nedostaje ’oružja’ za odbranu svojih ekonomija ukoliko dođe do druge krize.

Direktorka MMF-a Kristin Lagard je uputila zvaničnike kako da postupaju da bi se zaštitili od sljedeće krize. U tom duhu, guverner Narodne banke Kine Zhou Ksiaochuan je rekao da su kineske kompanije preuzele previše duga i zbog toga „moramo da uložimo dodatne napore na smanjenje vrijednosti i jačanje politike za finansijsku stabilnost”.

Efekat Trampa

Politika i dalje može da pokvari planove, jer meksički i kanadski zvaničnici dobijaju teške predloge od SAD-a, što bi moglo da uništi Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini.

Britanski ministar finansija Filip Hamond je odbio zahtjeve za podnošenje ostavke, jer je „bio previše neaktivan po pitanju Bregzita“, dok su rukovodioci kompanija „JPMorgan Chase & Co.“ i „Goldman Sachs Group Inc.“ upozorili da se pripremaju za najgori scenario. Katalonija i dalje pokušava da napusti Španiju, dok austrijski nacionalisti dolaze na vlast u toj zemlji.

Zašto širom svijeta dolazi do pobune glasačkih listića? Lagard ovu pojavu objašnjava porastom svjetske proizvodnje, čega velika većina ljudi nije svjesna, jer ne vidi rezultate tih pozitivnih promjena.

MMF i Svjetska banka pod pritiskom

Bilo je potrebno devet mjeseci, ali administracija predsjednika Donalda Trampa je konačno shvatila da nije veliki obožavatelj MMF-a i Svjetske banke, zbog čega je ubrzala odluku da ne doda fiskalne podsticaje u predloženi poreski plan budžeta za narednu godinu. Ministar finansija Stiven Mnukin je, takođe, rekao da želi da odustane od finansiranja Svjetske banke, a Svjetski ekonomski forum procjenjuje da svijetu treba 2,5 milijardi više sredstava za finansiranje, kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Ekonomski online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *