Na društvenim mrežama zabilježeno 450 hiljada finansijskih prevara

Finansijske su se prevare na društvenim mrežama ove godine udvostručile u odnosu na 2016. i to je postalo poprilično zabrinjavajuće jer čini se da su cyber kriminalci pronašli novi način kako da pronađu žrtve i pritom dobro zarade. Naravno, koriste za prevare Facebook i Twitter ponajviše, ali sve češće se koriste i Instagramom, LinkedInom te Snapchatom.

Konkretno, u prvih sedam mjeseci 2017. su prema izvještaju koje potpisuje ZeroFOX napadi dostigli 437.165 prevara dok ih je u cijeloj 2016. bilo 250 hiljada. Takođe, kad bi svaka od tih prevara uspjela, oni koji stoje iza njih zaradili bi skoro 181 milion američkih dolara.

Srećom, ne nasjednu svi na pokušaje prevare već njih praktično zanemariv broj u cijelosti, ali po prihodima veoma konkretan. Naime, u ovoj godini na prevare je nasjelo 18.175 osoba i svakoj od njih nanesena je finascijska šteta u prosjeku od 414 dolara. Veoma dobra zarada za nekoga ko ne troši svoje resurse kako bi došao do novca, već naivnost svojih meta.

A cijeli princip je jednostavan, ljudi se namame nerealnim ponudama, koje obećavaju enormne zarade. Uz to, sve djeluje na prvu vrlo vjerodostojno pa se prije ili kasnije neko “upeca” bilo na način da ostavi svoje podatke kreditnih kartica ili lozinku za pristup korisničkom računu. Jer, žrtvi se čini da je riječ o tipičnoj finansijskoj usluzi, poznatijoj pod skraćenicom FinServ. Kad ljudi shvate o čemu se radi, najčešće je prekasno.

Takođe, nije jedini način na koji vrebaju žrtve isključivo preko društvenih mreža. Naime, kad ih Facebook, Twitter i drugi razotkriju te uklone sa stranice, hakeri se koriste podacima žrtava pa im šalju direknte poruke, najčešće SMS. To uliva dodatno povjerenje pa naivniji kliknu na linkove koji se nalaze u porukama i tad više nema povratka, posebno ukoliko odobre ulazak na sporne stranice.

Nažalost, brojka napadnutih neće se smanjivati jer svake godine korisnika društvenih mreža ima sve više, a ovih tri posto koji nasjednu i donesu hakerima bogatstvo zapravo su realan broj osoba koje u masi kompletnog ciljanog društva jednostavno moraju “pasti”.

ICT Business

Check Also

Analiza poslovanja kompanija koje čine sastav indeksa MNSE10 na kraju III kvartala 2019. godine

Montenegroberza AD Podgorica je na osnovu devetomjesečnih finansijskih iskaza emitenata za 2019. godinu, odradila analizu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *