Oko 61,5 miliona njemačkih građana sa pravom glasa danas bira novi saziv Bundestaga i time odlučuje ko će voditi zemlju u naredne četiri godine. Biračka mjesta otvorena su od 8 do 18 sati, mada je veliki broj građana glasao pismom. Na prošlim izborima 2013. tako je unaprijed glasao svaki četvrti birač, a ovaj put bi taj procenat mogao da bude i veći.
Svaki birač ima dva glasa – prvim se glasa za direktnog kandidata u izbornoj jedinici, a drugim za stranačku listu. Tako polovina od 598 mjesta u Bundestagu (299) odlazi ljudima izabranim imenom i prezimenom s tim da na kraju u parlamentu odnos snaga mora biti onakav kako je odlučeno drugim glasom.
Redovno se dešava da stranke osvoje više direktnih mandata nego što odgovara njihovom procentu i u tom slučaju se broj mjesta u Bundestagu povećava. U prošlom sazivu je tako bilo 630 poslanika, a ovaj put će ih vjerovatno biti i više.
Već pet minuta po zatvaranju biračkih mjesta na osnovu preciznih izlaznih anketa znaće se preliminarni rezultati.
Merkel grabi ka četvrtom mandatu
Angela Merkel će danas pokušati da osvojiti i svoj četvrti kancelarski mandat.
Očekuje se da Merkel lagano bude ponovo izabrana s obzirom na dvocifreno zaostajanje njenog protivkandidta Martina Šulca i njegovih socijaldemokrata (SPD), ali bi ultradesničarska Alternativa za Njemačku (AfD) mogla zauzeti treće mjesto, što bi komplikovalo izglede za njenu sljedeću koaliciju.
Konzervativci Angele Merkel zadržali su veliku prednost pred svojim suparnicima socijaldemokratima koji su blago nazadovali u istraživanju javnoga mišljenja objavljenog tri dana pred izbore na kojima bi njemačka kancelarka mogla da pobijediti.
Istraživanje je pokazalo da koalicija demohrišćana i bavarskih hrišćana na čelu s Merkel dobiti nepromijenjenih 36 posto, dok su socijaldemokrati na čelu sa Šulcom pali na 21.5 posto. Slijedi Alternativa za Njemačku (AfD), za koju se očekuje da će biti prva krajnje desna stranka u parlamentu u više od pola vijeka. Prognozira im se treća pozicija sa čak 11% glasova. Umjereno desni slobodni demokrati (FDP) su na 10 posto.
“Za Evropu je ona definitivno dobro rješenje zato što mislim da je Njemačka jedna od najvećih zemalja u Evropi i mislim da Merkel sve to drži na okupu”- izjavio je analitičar Kristof Burkhart.
Osim što je devet puta proglašena najmoćnijom ženom svijeta, izborom američkog predsjednika Donalda Trampa, mnogi su pogled uprli upravo u nju kao na novu predvodnicu zapadne demokratije.
Tokom dužničke krize Merkel je zagovarala fiskalnu disciplinu i stroge mjere štednje. Uprkos brojnim pritiscima unutar zemlje i unutar Unije otvorila je vrata milionima izbjeglica.
Bez obzira na brojne krize i pritiske koje je prošla, Merkel je uspjela od svake da profitira. Ili barem ne dozvoli da joj previše naškodi.
