No risk, no profit. Big risk, big profit: Aleksandar Nešić, direktor sektora finansija, Hemofarm

Dodajte komentar

Hemofarm, kao najveći  proizvodjač lijekova u Srbiji, i jedan od najvećih izvoznika u toj zemlji, osim na domaćem, posluje i na trideset i osam inostranih tržišta. Tako izazovno i dinamično okruženje zahtijeva stalni monitoring sa aspekta raznih vrsta rizika kojima jedna međunarodna kompanija može biti izložena. Risk management kod nas je uveden prije par godina, kao deo standardnog paketa izvještavanja koji se primjenjuje u Stada grupi, a koji je obavezan za svaku javnu kompaniju u Njemačkoj.

Osnovni smisao risk menadžmenta je blagovremeno sagledavanje svih prijetnji kojima smo izloženi, te njihovo pretvaranje u šanse za napredak, ili pak, minimiziranje njihovog negativnog uticaja na profit. Drugim riječima, akcenat u upravljanju rizicima leži u proaktivnom pristupu. Predmet analize su samo oni rizici koji se mogu kvantifikovati, i kojima je moguće odrediti stepen vjerovatnoće nastanka u nekom narednom periodu.

Iako u našoj kompaniji ne postoji odvojena služba koja se bavi samo ovom problematikom, u svakoj funkciji, odnosno sektoru, postoji lice zaduženo za pravilnu identifikaciju, valuaciju i unos rizika u sistem. Kako se dobar dio analize bazira isključivo na ličnoj procjeni, ovim poslom se mahom bave direktori sektora, kao i zaposleni sa višegodišnjim radnim iskustvom. Oni imaju širu sliku poslovanja kompanije. Sve ovo, imajući u vidu činjenicu da se mnogi od rizika neće manifestovati samo na sopstveni delokrug rada, već mogu imati daleko širi indirektan uticaj.

U tehničkom smislu riječi, proces upravljanja rizicima se odvija po sljedećoj šemi:

  • Identifikacija rizika. Ona podrazumijeva sistematsko prepoznavanje svih budućih događaja koji mogu imati znatan uticaj na poslovni model ili, pak, na risk profil.
  • Kvantifikacija rizika. Uključuje podrobnu analizu svakog rizika, koja za rezultat treba da ima odgovarajućuju evaluaciju rizika sa aspekta njegovog uticaja i vjerovatnoće.
  • Kontrola rizika. Podrazumijeva i akcioni plan.
  • Unos u Stada-in risk management sistem. Zaposleni zaduženi za ovu aktivnost obavljaju ovaj dio posla.
  • Grupisanje rizika. Obuhvata analizu pojedinačnih rizika i grupisanje onih sa identičnim, ili sličnim uzrocima nastanka.
  • Risk monitoring. Podrazumijeva kontinuirano praćenje razvoja samog rizika, kao i implementaciju i efektivnost preduzetih mjera.
  • Izvještavanje. Odvija se prema odgovarajućim nivoima Uprave na kvartalnoj osnovi.

Sa aspekta vremenskog horizonta na koji se potencijalni rizik proteže, analiza se sprovodi u tri segementa:

  • kratkoročni (uticaj do 12 mjeseci)
  • srednjoročni (naredna 24 mjeseca) i
  • dugoročni (duži od 24 mjeseca).

Analiza rizika sa uticajem na kratak i srednji rok je obavezna, dok je analiza na dugi rok opcionog karaktera.

Svi rizici su, u skladu sa pomenutom metodologijom Stada grupe, podijeljeni u nekoliko segmenata:

  1. Operativni rizici. To su rizici koji se pojavljuju tokom procesa isporuke robe i usluga i koji mogu da ugroze snabdijevanje tržišta. Ova grupa rizika je isključivo internog karaktera. Ona obuhvata rizike u vezi sa skladišnim poslovanjem i logistikom; prodajni rizik, proizvodni rizik, rizik kontrole i obezbjeđenja kvaliteta, kao i rizike u domenu istraživanja i razvoja, što je u farmaceutskoj industriji jedan od ključnih rizika.
  2. Tržišni rizici. Obuhvataju rizik gubitaka usljed promjena na tržištu, te su rezultat djelovanja eksternih faktora. Tržišni rizici uključuju: rizik ulaska inovatora, rizik ekonomskih ciklusa, tržišna pozicija vs. konkurencija, tržišni trendovi i sl.
  3. Finansijski rizici. To su rizici koji mogu negativno uticati na finansiranje kompanije i mogu biti rezultat djelovanja kako internih tako i eksternih faktora. Najbitniji rizici iz ove grupe su: rizik strukture bilansnih pozicija, rizik finansijskih derivata, poreski rizici, rizici vezani za osiguranje, devizni rizik, itd.
  4. Rizici vezani za tzv. procese podrške. Oni nastaju kao posljedica djelovanja faktora interne priorde, i uključuju rizike vezane za imovinu kompanije, IT rizike, HR rizike i sl.
  5. Rizici domena prava i životne sredine. Obuhvataju, kako one vezane za promjene i uticaj okruženja u najširem smislu riječi (prirodne nepogode, pandemije, epidemije i sl), tako i čitav spektar rizika iz domena pravne regulative.
  6. Strateški rizici. U ovom slučaju ugroženost poslovanja kompanije bi nastao kao rezultat njene strateške orjentacije. Posljedica su desjtva internih faktora. Relativno su specifični sa aspekta kvantifikacije, a tiču se mahom organizacione strukure kompanije, korporativnog upravljanja, korporativne kulture i sl.
Primjer risk management izvještaja
S obzirom na djelatnost naše kompanije, najčešći rizici koji se kontinuriano pojavljuju su, svakako, rizik promjene cijena lijekova; zatim, politički rizik (poslovanje u MENA regionu), te rizici iz domena kontrole kvaltieta (koji uključuje kako rizik ulaznih komponenti, tako i rizik da gotov proizvod ne zadovoljni propisane standarde). Kako je već istaknuto, svi rizici, bez obzira na prirodu nastanka, prate se na posebnoj, za ovu srvhu dizajniranoj platformi, i to sa dva aspekta: mogućeg finansijskog uticaja i vjerovatnoće nastanka. Fokus je naravno na grupi rizika koji se nalaze u crvenoj zoni, odnosno, na one rizike koji imaju kako visoku vjerovatnoću nastanka, tako i visok finansijski uticaj.

Naravno, ne treba posebno apostrofirati da bi gotovo bilo nemoguće baviti se jednom ovako kompleksnom aktivnošću bez podrške svih kolega u kompaniji koji su direktno ili indirektno involvirani u cijeli proces. Drugim riječima, risk menadžment, kao aktivnost koja se odvija gotovo 365 dana u godini, zahtijeva jedan ozbiljan i sistematski pristup, kao i visoko uređen sistem, što Hemofarm sasvim sigurno jeste.

Autor teksta je Aleksandar Nešić, direktor sektora finansija, Hemofarm.

Tekst je preuzet iz Controlling magazina 06., izvor: MCB blog

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *