Sindikat banaka Crne Gore pismom je upozorio guvernera dr Radoja Zugića da banke sve više poslova izmještaju odnosno povjeravaju licima izvan banke, a nerijetkoi izvan zemlje, tako da radnici ostaju bez posla.
Oni su zato, kroz primjedbe na izmjene zakona o bankama od Ministarstva finansija zatražili da se u zakon unese da se poslovi platnog prometa (back i front), poslovi kreditnogi operativnog rizika, komercijalni i poslovi informacionih tehnologija ne mogu eksternalizovati, odnosno povjeriti licima i kompanijama izvan banke.
U dopisu iz jula ove godine, koji je u ime Sindikata banaka potpisala predsjednica Lidija Pejović, predlaže se da se u zakon takođe ugradi da banka ne može eksternalizovati povjeriti poslove nerezidentnom licu, odnosno stranom privrednom društvu.
Da li će biti uvažen ovaj predlog Sindikata banaka, tek će se vidjeti jer je javna rasprava o izmjenama Zakona o bankama, kao i o sanaciji banaka, završena 11. septembra. Ministarstvo finansija još zvanično nije saopštilo koje su primjedbe stigle pa ni koje su prihvatljive.
Problemi
Sindikat banaka u pismu guverneru Zugiću ne krije da su zabrinuti, kako kažu, zbog krupnih problema sa kojima se suočavaju zaposleni u bankarskom sektoru, a koji se tiču i izdvajanja zaposlenih u partnerske kompanije koje po ugovorenim uslovima obavljaju poslove za njihovu matičnu kompaniju.
Sindikat podsjeća da institut autsorsinga nije definisan niti jednim zakonskim rješenjem u Crnoj Gori, a posebno ne onim koji uređuju bankarski sektor.
Oni u pismu guverneru navode primjer Adiko banke, koja je “najprije autsorsovala pravnu službu tako što sada te poslove obavljaju angažovane advokatske kancelarije.
“Prema najavama menadžmenta ove banke, očekuje se da će najdalje do kraja tekuće godine biti autsorsovani platni promet u zemlji, inostrana plaćanja i kartičarstvo, koje poslove je planirano da ubuduće obavljaju kompanije u Hrvatskoj. Jasno vam je kakve će ovo posljedice da proizvede, naročito u pogledu gubljenja radnih mjesta i smanjenja državnih prihoda”, kaže Pejović u pismu guverneru i dodaje da se bez zakonskog uporišta planira izdvajanje ovih poslova i njihov prenos na druge kompanije.
Ova zamisao, kako navodi predsjednica, u osnovi predstavlja izvoz radnih mjesta u drugu zemlju, po nesumnjivo većim troškovima od postojećih, izaziva ogromne operativne rizike kako za banku tako i za klijente, smanjuje mogućnost efikasne i brze kontrole platnog prometa od državnih organa.
“Takođe upitno je i zadovoljavanje minimuma zaštite ličnih i poslovnih podataka klijenata banke. Ovakav pristup autsorsinga relevantnih funkcija u bankama u Crnoj Gori u suštini predstavlja smanjenje monetarne nezavisnosti i obezvređivanje bankarske struke, što će se posredno odražavati i na status Crne Gore u cjelokupnoj evropskoj monetarnoj sferi”, ističe Pejović.
Očekivanja
Sindikat očekuje, kako ona navodi, da se izmjenama i dopunama Zakona o bankama jasno definišu i taksativno navedu oni poslovi koji će ubuduće moći da budu predmet autsorsinga, kao i jasni uslovi pod kojima se može raditi.
“Apelujemo da, prije usvajanja i stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o bankama, 1′ naložite menadž mentu Adiko banke, ali i svih drugih crnogorskih banaka, da ne primjenjuju ovu negativnu praksu i zaustave započete procese, budući da nemaju osnova i uporišta niti u jednom važećem zakonskom aktu”, kažu sindikaki u pismu Zugiću i predlažu sastanak kako bi se riješio ovaj problem i doprinijelo očuvanju radnih mjesta u bankarskom sektoru koji je u poslednje vrijeme, tačnije od jednostranog ukidanja Granskog kolektivnog ugovora od poslodavaca, više nego ranjiv.
Odgovor guvernera
Guverner je, takođe pismom, odgovorio Sindikatu banaka u kojem im kaže da je Centralna banka već imala u vidu sve rizike koji nastaju eksternalizacijom poslova u bankama i primijenila rješenja koja su u skladu sa evropskim zakonodavnim okvirom i standardima poslovanja koji se primjenjuju u okvirima EU.
“U okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama obuhvaćeno je buduće regulisanje rizika povezanih sa eksternalizacijom. Posebnim članom predloženo je rješenje po kojem će banke biti obavezne da za obavljanje svih poslova za koje planiraju da angažuju lica izvan banke prethodno dobiju odobrenje Centralne banke Crne Gore. Takođe, nakon usvajanja ovog zakona, Centralna banka će posebnim propisom potpuno definisati poslove koji mogu biti predmet eksternalizacije”, ističe guverner u odgovoru.
On podsjeća da je Ministarstvo finansija ustavni predlagač i predlaže Sindikatu banaka da daju primjedbe, predloge i sugestije na taj zakon, što su oni i učinili tokom javne rasprave.
Izvor: Pobjeda
Ajmo sad malo istrazivackog novinarstva. Pogledajte regulativu u clanicama EU, recimo u Sloveniji. Onaj ko ima prave informacije zna da Narodna banka Slovenije ne “licencira” outsourcing. Nije uredjeno to pitanje kroz regulativu. Drugo, platni promet ne bi uopste funkcionisao da nema outsourcinga. Zna se da su cijeli sistem za platni promet Centralnoj banci isporucili Rusi i da ga odrzavaju. Koliko banaka koristi Pexim? Mnogo. Ciji je Pexim? To je outsourcing po offshore principu. O cemu pricamo? Da se zabrani outsourcing poslova informacionih tehnologija i da se zabrani outsourcing na nerezidentna lica? Dje je bio sindikat sa ovakvim dopisom ranije? U bankama je znacajan dio IT-a outsorsovan odvano pa se niko nije oglasavao. Nidje veze. Pa ne postoji ni jedno pravno lice u CG koje vrsi razvoj i odrzavanje glavne bankarske aplikacije. Sve su to Srbi, Hrvati itd. Kako bi presli na novu verziju IFRS-a bez outsourcing-a? Tekstom dominira neznanje.