Osamnaest dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju dalo je zabrinjavajući odgovor na pitanje da li svijetu prijeti nova finansijska kriza poput one koja je 2008. uzdrmala globalnu ekonomiju.
Ekonomski nobelovci ne vjeruju izjavama Dženet Jelen, šefice američkih Federalnih rezervi, koja je krajem juna rekla da “za naših života više neće biti finansijske krize”
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2016. godine Bengt Holmstrem smatra da Jelenova griješi.
“Ne bih se kladio da neće biti krize. Kad god smo uvjereni da više neće biti krize banaka, rizik se zapravo povećava”, kaže on za Velt, a prenosi portal Index.
Njegov kolega Edvard Preskot, ekonomski nobelovac iz 2004. godine, ima još mračnije predviđanje.
“S velikom sigurnošću možemo da očekujemo novu finansijsku krizu u ne tako dalekoj budućnosti”, ocjenjuje Preskot.
Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju jednom godišnje se sastaju da bi raspravljali o aktuelnim temama iz njihovih naučnih oblasti, a ove godine sastanak se održao u bavarskom gradu Lindauu, na Bodenskom jezeru.
Ove ekonomiste brine što je moguća svjetska finansijska kriza političarima nevažna tema. Nju su u zapećak gurnuli terorizam, potencijalni nuklearni sukob SAD-a i Sjeverne Koreje i stalni ispadi novog američkog predsjednika Donalda Trampa, pa se ne posvećuje dovoljno pažnje nestabilnosti finansijskih sistema i ekonomskim problemima.
Nobelov laureat iz 2007, Erik Maskin, predviđa da bi Trampova ekonomska politika, u kojoj se najavljuju velike deregulacije Volstrita, mogla da ubrza dolazak nove globalne finansijske krize.
“Ako sadašnja američka administracija odluči da olabavi postojeća pravila, kriza je sve vjerovatnija”, smatra Maskin.
