Koliko ste se puta požalili na visinu provizije u banci i čekanje u redovima? Ako vam kažemo da ćete u relativno bliskoj budućnosti moći da izbjegnete posrednike prilikom svake transakcije, pa čak i za podizanje i razmenu dokumenata, da li biste nam provjerovali? Tehnološki sektor ima neoboriv argument – Blockchain tehnologiju. Šta je to Blockchain i po kom principu radi?
Ne tako davne 2009. godine nastala je digitalna valuta Bitkoin koja je uvela mnoštvo inovacija u sektor digitalnih finansija, koja se može razmijeniti isključivo online i čijom razmjenom ne posreduje niko – za razliku od klasičnog ekonomskog sistema u kom se transakcije (osim onih „na ruke“) ne mogu odviti bez posredovanja banke ili državnih organa. Njihova uloga leži upravo u tome da garantuju sigurnost transakcije. Međutim, postavlja se pitanje kako spriječiti pronevjeru u svijetu digitalnih valuta – pogotovo ako su one još uvjek u fazi nastanka. Rješenje je upravo Blockchain.
Šta je zapravo Blockchain?
Blockchain je baza podataka koja se ne nalazi na jednom mjestu, već je čine manje baze (blokovi) koje su međusobno digitalno povezani, a koji sadrže informacije o digitalnim transakcijama bilo koje vrste: od vlasničkih listova, preko podataka iz knjige rođenih, do ugovora kojim se regulišu autorska prava. Prilikom njihove razmjene nema nikakvog regulatora osim same mreže koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene. Dakle, za razliku od klasične online baze podataka, Blockchain tehnologija omogućava komunikaciju sa nekoliko računara (servera) između kojih se transakcija obavlja.
Kada se razmjena izvrši, ona se sa drugim podacima i informacijama koje se prenose – a koje su obavljene u posljednjih 10 minuta – kriptografski povezuje sa blokom. Tada na scenu stupa proces „izvlačenja ruda“ tj. minig koji se obavlja pomoću računara velike snage – izvlačeći postojeću „rudu“ i stvarajući nove blokove. Ovo je ujedno i način na koji se generišu novi Bitkoini (izvlačenjem Bitcoin Blockchain-a dobija se BTC kao valuta).
Kućni ‘minig rig’ koji služi za potrebe izvlačenja kriptovaluta – nekoliko jakih grafičkih kartica povezano je u rednoj konfiguraciji.
Svakoj obavljenoj trasakciji pripisuje se vremenska odrednica, dok se sama transakcija po hronološkom redu dodaje već postojećem lancu blokova i sa njim se povezuje uz pomoć čvora – stručnom terminologijom noda. U pitanju je niz koji sadrži podatke o svakoj transakciji koja se u okviru nje izvedena.
Pravda (ni)je slijepa
Kako je svaki blok logički povezan sa drugim, Blockchain je prevazišao ono što ljudski rod nije uspio od svog nastanka – postao je imun na prevaru!
Funkcionisanje svake Blockchain mreže (bila ona namijenjena samo određenom broju ljudi ili svima) regulisano je tačno određenom procedurom. Pošto su blokovi neraskidivo povezani zahvaljujući kodu (svaki od njih ima svoji svoj unikatni ID koji se naziva Hash Hash pomoću koga možemo pronaći prethodni blok iz niza), bilo koja promjena podataka o obavljenim transakcijama, uključujući njihovo brisanje, dodavanje i bilo koji drugi vid falsifikovanja, nije moguća.
Bankovni računi, tajne državne informacije i drugi centralizovani podaci lako mogu biti hakovani. Međutim, ukoliko slično pokušate sa Blockchain-om morali biste da hakujete čitav lanac blokova, što je faktički nemoguće. Stoga, ukoliko se ovakav način skladištenja podataka u budućnosti nađe u širokoj primjeni, funkcionisanje sistema više se neće bazirati na povjerenju u nekorumpiranost administrativnih i bankarskih službenika tj. neće zavisiti od faktora ljudske greške – već će zavisiti od Blockchain lanca.
A Blockchain nikada ne griješi.
Od katastra do dijamanata
Upravo je nepotkupljivost sistema koja se bazira na nepromenljivosti informacija ono što Blockchain čini pogodnim i za mnoge druge sfere, pored finansijske. Tako se sa ekskluzivne primjene na Bitkoin prešlo na primjenu na druge digitalne valute (poput Ethereuma), a odatle na potencijalnu ulogu u ekonomiji, administraciji, zdravstvu, glasanju putem Interneta i slično.
Posebnu pažnju javnosti privlači primjena Blockchain sistema na registre vlasništva nad zemljištem, a koji se testiraju u Švedskoj, Gruziji, pa čak i Hondurasu.
Međutim, primjena ove tehnologije ide mnogo dalje od katastara. Testove koje aktivno sprovodi Microsoft mogli bi napraviti revoluciju u načinu na koji se vrši identifikacija ljudi (bilježenje njihovog rođenja i smrti). Naime, prema podacima ove kompanije, jedna petina svjetske populacije nema odgovarajuće lične podatke, dok jedna trećina djece mlađe od pet godina zvanično ne postoji zato što nije upisana u knjigu rođenih. Te činjenice značajno olakšavaju trgovinu ljudima, naročito u zemljama Trećeg svijeta.
Posljednjih nekoliko decenija, Afrika zauzima prvo mjesto kao kontinent sa najmanjim brojem registrovanih novorođenčadi.
Naravno, primjena ove tehnologije nije jedino i isključivo pravo države. Mnoge kompanije i nevladine organizacije nastoje da Blockchain primijene na svoje poslovanje. Tako iz Toyote smatraju da ova tehnologija može postići velike rezultate kada se primijeni na automatizaciju vožnje i polje osiguranja. Naime, senzori u automobilu sakupljali bi podatke prilikom vožnje, čuvali ih u Blockchain lancu, a ti podaci bi se slali osiguravajućem društvu koje bi na taj način bolje moglo da procijeni štetu.
Sa druge strane, internacionalna nevladina organizacija Kimberly Process koja se bavi nadgledanjem prekookeanske trgovine dijamantima ovu tehnologiju želi da primijeni upravo na tu oblast, međutim njena efikasna upotreba i dalje je nemoguća zbog brojnih problema.
U Srbiji, pak, samo testiranje ove tehnologije van sfere valuta je u velikom zaostatku u odnosu na svet. Kako kaže Mlađen Merdović, predsjednik Bitkoin asocijacije Srbije, pored energije pojedinaca, nedostaju i ozbiljan kapital i podrška države. Međutim, on dodaje da i pored toga ostaje mjesta za optimizam jer su u posljednjih nekoliko godina napravljeni mnogi pozitivni koraci – poput samog nastanka Asocijacije. Zahvaljući njima, samo BTC tržište mnogo je razvijenije nego što isprva izgleda.
“Još 2011. u Srbiji je postojao forum o rudarenju kao i rudarski pul (mining pool) tako da su ljudi iz naše zemlje aktivni gotovo od samog početka i ekspanzije bitkoina. Od 2015. godine, između ostalog, postoji i sajt koji objavljuje dnevne vijesti iz svijeta kriptovaluta na srpskom jeziku. U Beogradu je čak moguće i platiti obrok bitkoinima, za sada u dva restorana – Appetite i Intergalactic Diner, ali se očekuje značajan porast broja trgovaca od septembra kada aplikacija za plaćanje izađe iz faze testiranja”.
Blagoslov ili prokletstvo?
Međutim, potpuna primjena Blockchain sistema prije bi se mogla nazvati svojevrsnom apokalipsom nego revolucijom. Ukoliko bi se njegov pun potencijal ostvario samo na finansijskom polju – banke, akcionarska društva i slične institucije ne bi više imale svrhu postojanja, a slična sudbina zadesila bi i njihove radnike. Kompletna državna administracija bila bi zamijenjena ultraproduktivnim i nepotkupljivim sistemom koji bi zamijenio činovnike širom svijeta.
U svijetu u kom, prema podacima UN, oko 800 miliona ljudi gladuje, šta bi se desilo sa armijom nezaposlenih kojoj bi ova tehnologija preuzela izvore prihoda? Pa ipak, na djelu je sasvim realan scenario koji je, po mišljenju našeg sagovornika, neizbježan dio tehnološkog razvoja:
“Napredak tehnologije je najpre radnike u fabrikama zamijenio mašinama, a njenim daljim napretkom se samo proširuje spisak djelatnosti koje mašina ili programski kod mogu obavljati bolje i efikasnije od čovjeka. Blockchain svakako da može i ostaviće bez posla mnoge činovnike i administrativne radnike, ali tu se neće zaustaviti”.
Prema riječima onih kojima je Blockchain tehnologija postala sastavni dio što poslovnog, što privatnog života – na pomolu je nezaustavljiv talas još većeg i bržeg tehnološkog napretka. Pitanje koje ostaje jeste koliko će tom talasu biti potrebno da dođe do nas i koga će sve povući sa sobom.
Milena Rašić, Netokracija
