Za Veliku recesiju krivimo pohlepne bankare. Istina nije tako jednostavna.

Dodajte komentar

Za globalnu krizu, takozvanu Veliku recesiju, kojoj se prije nekoliko dana navršilo deset godina, uglavnom krivimo pohlepne bankare s Wall Streeta. U opšteprihvaćenom narativu, kroz niz filmova, knjiga i članaka, kao glavni i jedini krivci zacementirani su Goldman Sachs, J.P. Morgan, Citibank, Lehman Brothers i drugi bankarsko-investicioni giganti.

Istina je puno komplikovanija od toga, a hrvatski blog Ekonomski lab, pojašnjava zašto su ključnu ulogu imale odluke američkog Feda, centralne banke koja je godinama uoči krize niskim kamatnim stopama pumpala tržište nekretnina.

Uloga politike i državnih banaka

“Fed je politikom pretjerano niskih kamatnih stopa u prvoj polovini decenije izazvao veliku kreditnu ekspanziju koja je donijela masovnu kupovinu kuća, građevinski bum i rast cijena nekretnina”, piše na Ekonomskom labu Darko Oračić, rukovodilac Odjela za analize i istraživanja u Centralnoj kancelariji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Oračić se u analizi bavi isključivo monetarnom politikom i centralnom bankom, no treba spomenuti i ulogu tadašnje američke administracije, koja je agresivno podsticala građevinu i kupovinu nekretnina, kao jedan od načina za stimuliranje ekonomije. Kasnije analize posebno su ukazivale na toksičnu ulogu državnih banaka, Freddie i Fannie Mac, koje su ohrabrile privatne banke na veće rizikovanje sa hipotekama.

Negiranje odgovornosti za krizu

Fedov tadašnji predsjednik Alan Greenspan i njegov nasljednik Ben Bernanke negiraju odgovornost Feda za recesiju, piše Oračić, i tvrde kako je neodrživi građevinski boom posljedica velikog priljeva kapitala iz Kine i drugih zemalja.

“To je djelimično tačno, ali treba imati u vidu da je kineska centralna banka povećala kupovinu američkih državnih obveznica kako bi spriječila jačanje svoje valute pod poplavom dolara dobijenih povećanim izvozom u SAD. Krajnji izvor velikog priliva stranog kapitala bila je, dakle, Fedova ekspanzivna politika koja je stimulisala domaću potražnju, a time i uvoz”, piše Opačić, a cijelu analizu pročitajte ovdje.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *