U fudbalskom žargonu, riječ je o finalnoj utakmici velikih sila za kontrolu i uticaj na Balkanu. Trenutni rezultat je 1:0 za SAD, ali Rusija se još uvjek ne predaje. Sa krila nadiru Kina i Turska, a EU je u defanzivi.
Već vjekovima je Zapadni Balkan igralište velikih sila. Habsburgovci protiv Osmanlija, zapadni sistem vrijednosti protiv komunističkih država – to su tokom istorije bili rivali. Sada se ponovo radi o moći i uticaju u regionu. Ovoga puta su u ofanzivi Amerikanci i Rusi, ali su umiješane i Kina i Turska. Evropska unija je u zaostatku, i pored najvećeg ličnog i finansijskog angažovanja.
“Rusija i SAD se sve oštrije sukobljavaju na Balkanu“, analizira prije par dana ugledni informativni „t-portal“ iz Hrvatske, najmlađe članice EU – i dodaje: „Samo jedan mali sukob može da raspali bure baruta“.
“Srbija žonglira između Brisela i Moskve“, zabrinuto ove sedmice piše najtiražniji beogradski list Blic.
Srpski “Novi magazin“ uočava “rusko-američki energetski rat na tlu Evrope“ – a Balkan u njegovom središtu.
Borbeni tonovi
Prije dvije sedmice američki potpredsjednik Majk Pens posjetio je Crnu Goru, koja je ove godine – i pored oštrog protivljenja Rusije – pristupila NATO.
“Ovdje na Zapadnom Balkanu, Rusija radi na destabilizaciji regiona kako bi potkopala njegovu demokratiju i podijelila ga“, izjavio je Pens pred gotovo svim šefovima vlada iz regiona.
SAD i pod predsjednikom Donaldom Trampom podržavaju jugoistočnu Evropu protiv Moskve.
Takvi borbeni tonovi naišli su na kritike, prije svega u Srbiji. Nije Rusija ta koja ovde unosi destabilizaciju – već Zapad, poručio je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Istovremeno, sa istorijskim prijateljem Rusijom se neguju posebni odnosi. Tako u drugom po veličini gradu, Nišu, postoji “Srpsko-ruski humanitarni centar“, koji Vašington smatra centrom za špijunažu. Trenutno se sa Moskvom pregovara o nabavci šest polovnih aviona MIG-29, tenkova i sistema za raketnu odbranu.
Za to vrijeme, SAD insistiraju na energetskom snabdijevanju. One traže od Hrvatske da na ostrvu Krk, u sjevernom dijelu Jadrana, konačni izgradi planirani terminal za tečni gas. Njega bi punili američki tankeri i on bi trebalo da bude povezan sa sličnom stanicom u poljskom Svinojušću.
Jugoistočna Evropa bi tako bila nezavisnija od ruskog gasa. Na inicijativu Hrvatske i Poljske prošle godine je pokrenuta Inicijativa tri mora (Baltik, Jadran, Crno More). Dvanaest država srednje, istočne i jugoistočne Evrope žele snažniju podršku SAD kako bi se intenzivnije odbranile protiv Moskve.
EU u defanzivi
Evropska unija na novog igrača gleda sa nepovjerenjem. Brisel primjećuje da, i pored pomoći od više milijardi eura i čitave armije diplomata i stručnjaka, ima ograničen ugled i uticaj na Balkanu. Predložena su rješenja za političke krize, kakve su u Albaniji i Makedoniji, ali su u djelo sprovedena tek nakon velikog angažmana američkih diplomata.
Kina je proteklih godina u okviru “Novog puta svile“ ovde gradila puteve i mostove, davala kredite i modernizovala nuklearne elektrane.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sljedećeg mjeseca dolazi u posjetu Srbiji i sa sobom vodi 150 biznismena.
Turska je tradicionalno dobre odnose sa muslimanima u Bosni i Hercegovini još više intenzivirala. Velikodušno je pomagala u obnovi džamija uništenih za vrijeme rata.
Borbu za uticaj na Balkanu dodatno rasplamsavaju mediji.
Ruska agencija Sputnik to radi sa programom na srpskom jeziku i tako jača ruski pogled na svijet.
Američka firma KKR – kojoj već pripadaju vodeće televizije u regionu – upravo je kupila Novu TV u Hrvatskoj i POP TV u Sloveniji – omiljene televizijske stanice.
Turska novinska agencija Anadolija je naročito jaka u Bosni.
O televiziji i portalu “Al Džazira Balkan“ iz Katara na maternjim jezicima da i ne govorimo.
DW
