Njujorška berza je u prvih sedam mjeseci ove godine najmirnija u posljednjih nekoliko decenija, pošto indeksi ne bilježe nagle promjene, ali to bi uskoro moglo da se promijeni ako centralne banke ukinu podsticaje kojima su pomogale oporavak svjetske ekonomije.
Ove godine se samo dva puta desilo da indeks Standard end pur 500 padne najviše za jedan odsto u jednom danu, što je znatno rjeđe od uobičajenog. Berzanski indeksi posljednji put su u prvih sedam mjeseci godine bili tako nekolebljivi 1972. godine, kada je policija uhapsila grupu koja je upala u kompleks Votergejt, što je pokrenulo niz dogadjaja koji su na kraju doveli do ostavke predsjednika SAD Ričarda Niksona.
Ako se takav trend indeksa Standard end pur 500 nastavi do kraja godine, i ako se kao kriterijum uzme njegov rast ili pad do jedan odsto dnevno, ovo će biti najmirnija godina od 1964.
Berze za sada toliko miruju da je prošle nedjelje najveći gubitak tog indeksa iznosio svega 0,2 odsto, dok je ljeta 2011. godine, primjera radi, četiri dana zaredom bilježio promjene za više od četiri odsto svakog dana.
Američke Federalne rezerve i druge centralne banke širom svijeta oborile su svoje referentne kamatne stope i ubrizgale hiljade milijardi dolara podsticaja u svjetsku ekonomiju od početka finansijske krize 2008. Osim toga, profiti kompanija koje čine indeks Standard end pur 500 ponovo su počeli da rastu krajem prošle godine, inflacija je još niska, i djeluje da svjetske ekonomije konačno imaju uskladjen rast.
Međutim, američka centralna banka sada polako ide u suprotnom smjeru, ona je blago podigla kratkoročne referentne kamatne stope tri puta od decembra, i očekuje se da “relativno uskoro” počne da smanjuje svoj ogroman portfolio obveznica, vrijednih 4,5 hiljada milijardi dolara.
Investitore s obije strane Atlantika zanima i kada će Evropska centralna banka smanjiti svoj podsticajni program kupovine obveznica, prema kojem mjesečno kupuje 60 milijardi eura obveznica.
To bi moglo da dovede do tipičnih nivoa kolebljivosti vrijednosti akcija i indeksa.
Ako centralne banke ne budu okidač za ponovne nagle promene berzanskih indeksa, analitičari navode da bi to moglo biti bilo šta što predstavlja veliko iznenadjenje za investitore, na primjer, prirodne katastrofe, medjunarodni sukob ili neočekivani pad profita kompanija.
U nedavnoj anketi u SAD, 63 odsto investicionih menadžera iz 100 kompanija navelo je da je nedostatak većih promjena vrijednosti akcija upozoravajući znak koji bi mogao da dovede do rasprodaje akcija.
Indeksi miruju ove godine uprkos nekim uznemirujućim dogadjajima. Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa za sada nije u stanju da realizuje reforme u korist biznisa, od kojih su investitori imali velika očekivanja početkom godine, Sjeverna Koreja izvela je prvu uspješnu probu interkontinentalne balističke rakete, dok cene nafte još znatno variraju.
