Da gori crveni alarm u ekonomskim odnosima zemalja regiona, postalo je jasno kada su se nadležni ministri Crne Gore, Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Makedonije, sastali za vrijeme godišnjih odmora, kako bi iz Sarajeva poslali poruku svom EU susjedu Hrvatskoj da hitno ukine mjere kojim su uvećane takse na uvozno voće i povrće. Traže pomoć i od EU, jer žele da se zaobiđe najgori scenario kako se ne bi ušlo u lanac mjera i kontramjera susjeda.
Doduše, pažljivom posmatraču nije promaklo da je crnogorska ministarka ekonomije Dragica Sekulić bila najblaža u izjavama, a kako Portal Analitika, saznaje Crna Gora, u ovom trenutku ne razmišlja još ni o kakvim kontramjerama na odluku Hrvatske.
Što podrazumijevaju mjere koje je uvela Hrvatska
Promjenom Pravilnika o inspekcijskom nadzoru, povećane su naknade za kontrolu voća i povrća iz trećih zemalja, pa se umjesto 12 eura naplaćuje 270 eura po kontroli i svakoj pojedinoj vrsti voća i povrća. Dakle, ako se na kamionu nalaze tri vrste voća i povrća, naknada se plaća za svaku od njih – u ovom primjeru 810 eura. U treće zemlje u ovom slučaju spada i Crna Gora.
Crnogorska ministarka Dragica Sekulić je nakon jučerašnjeg sastanka u Sarajevu kazala da je Pravilnik suprotan evropskoj praksi i pravilima STO-a, te da se nada da će će mjere biti povučene u kratkom periodu, s obzirom na to da je sezona proizvodnje voća i povrća i da treba brzo reagovati.
Izvoz voća i povrća iz Crne Gore vrijedan je oko osam miliona eura. Od toga 3,5 miliona u države EU, uključujuci i Hrvatsku.
Crna Gora će pretrpjeti veliku štetu
U PKCG kažu da je problematično to što su takse uvedene za svaku vrstu voća i povrća.
“Sada je sezona lubenica, breskvi, grožđa…… i ovakve mjere su nesporno štetne. Ukoliko ne bude spremnosti da se argumentima u veoma kratkom roku riješi novonstala situacija, proizvođači i izvoznici očekuju uvođenje recipročnih mjera”, saopšteno je is tog strukovnog udruženja. Dodaju i da će se na taj način povećati troškovi domaćih proizvođača i smanjiti njihovu konkurentnost na hrvatskom tržištu.
Stručnjaci, međutim, procjenjuju da će Crna Gora pretrpljeti znatno veću štetu.
“Ali ono što plaši je najava Srbije u ekonomski rat sa Hrvatskom, jer to su dvije najjače ekonomije na teritoriji Zapadnog Balkana. Postoji mogućnost indirektnog negativnog uticaja na ekonomiju Crne Gore i ostalih zemalja u okruženju”, rekao je za Antenu M ekonomski analitičar Predrag Drecun.
Hrvatska će osjetiti ukoliko tržište Srbije za nju bude zatvoreno, kaže on i dodaje da je sigurno da će, ukoliko Srbija bude istrajna u tome, doći do određenih ekonomskih šteta – čak više po Hrvatsku nego po Srbiju.
Srbija i BIH, sa druge strane, najviše su pogođene ovim mjerama. Srpski zvaničnici tvrde da nemaju opravdanje ni po ekonomskoj ni trgovačkoj logici, te da nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa. Dovode se u vezu sa godišnjicom akcije Oluja – da se svake godine u ovo doba dodatno komplikuju odnosi dvije države.
Srbija apeluje na Hrvatsku da preispita odluku: Ministar Rasim Ljajić kaže da je Srbija nedjelju dana apelovala na zvanične institucije Hrvatske da preispitaju odluku, a da su onda odlučili da odgovore:
“Nikakvog odgovora, ni pisma ni razglednice, nije bilo. Čak smo dobili vrlo uvredljiva objašnjenja ove mere. Onda smo počeli da primenjujemo određene vrste fitosanitarnog i veterinarskog nadzora i kontrole i to ćemo pojačavati, imamo pravo na to po pravilima Svetske trgovinske organizacije”, rekao je Ljajić.
Tako je srpska carina dobila zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere počne obavljati i laboratorijske analize svih proizvoda iz Hrvatske, a kako takve analize traju po mjesec dana, izvjesno je da mnogi proizvodi neće završiti u trgovinama u Srbiji, već na deponijima otpada. U Srbiji tvrde kako zbog malog broja laboratorija pretrage traju mjesec dana i lako je zamisliti na šta će ličiti jaja, kupus ili marelice poslije 30 dana, dok ne stigne certifikat da je sve u redu.
Žestoko, doduše još uvijek samo na nivou izjava, su reagovali i iz Sarajeva. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pisao je Evropskoj komisiji i tražio hitno povlačenje Pravilnika, a najavio je i mogućnost uvođenja kontramjera. Istovremeno je trgovinska komora BiH objavila podatak o visokom rastu izvoza u Hrvatsku – proizvodi životinjskog porijekla (meso, riba, mlijeko) ostvarili su rast izvoza preko 200 odsto u odnosu na drugi kvartal 2016. godine. Ipak, izvoz voća i povrća smanjen je za 18 posto, a šećera za 60 posto, dok je pokrivenost ukupnog izvoza uvozom 47 posto.
Hrvatska ostala pri istom stavu
Hrvatska je i nakon jučerašnjeg sastanka u Sarajevu ostala pri stavu da se Pravilnik odnosi na sve zemlje koje nijesu članice EU, ne samo na zemlje regiona. U odgovoru na sastanak u Sarajevu, tvrde da Pravilnik nije usvojen s ciljem diskriminacije roba porijeklom iz susjednih država, te da je u skladu sa tržišnim standardima za voće i povrće, koji su propisani pravnim nasleđem Evropske unije.
Sada se čeka stav EU iz koje je sinoć saopšteno da eksperti trenutno procenjuju usklađenost novih mjera sa obavezama.
Nezvanično, diplomatski izvori iz Evropske komisije navode da bi EU želela da se svojevrsni “trgovinski rat” na Zapadnom Balkanu zaustavi i riješi u dogovoru samih zemalja regiona međusobno. No, pitanje je koliko je to realno i kolika je šteta već učinjena.
Analitika
