Radulović: Karisma dostavila ponudu za zakup Ulcinjske rivijere

Kompanija Karisma Hotels Adriatic Montenegro, koja posluje u sistemu Karisma Hotels & Resorts i upravlja sa 26 hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, dostavila je ponudu za zakup HTP Ulcinjska rivijera.

“Kriterijumi su bili jasni i zahtjevni, tako da sam uvjeren da će investitor biti spreman da realizuje projekat, prvenstveno kroz podizanje kvaliteta usluga u objektima koji su predmet tendera”, saopštio je u intervjuu Vikend novinama ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović.

On je kazao da je ponuda kompanije Karisma Hotels Adriatic Montenegro jedina pristigla na tenderu, kao i da će više detalja moći da saopšti narednih dana. Govoreći o aktuelnoj sezoni, Radulović je istakao da zvanična statistika potvrđuje njihovo očekivanje da će biti ostvareni rekordni prihodi.

DN: U špicu smo turističke sezone, za koju ste ranije najavili da očekujete da će biti bolja od prošlogodišnje koja je bila rekordna. Kako ste zadovoljni trenutnim stanjem po pitanju broja turista, noćenja, prihoda?

Radulović: Prema zvaničnoj statistici sa kojom u ovom momentu raspolažemo, samo zaključno sa petim mjesecom ove godine u Crnoj Gori je u kolektivnom smještaju boravilo 219.358 turista, koji su ostvarili 617.726 noćenja. Upoređujući ove podatke sa podacima iz 2016. godine za posmatrani period, ostvareno je povećanje od 18 odsto kada je riječ o broju turista i 15 odsto kada se govori o njihovim noćenjima. Samo tokom maja, i broj turista i broj ostvarenih noćenja bio je veći za 14 odsto nego tokom maja 2016. Zvaničnu statistiku za šesti mjesec očekujemo tokom sljedeće sedmice, ali imajući u vidu parametre koje pratimo na dnevnom nivou i koji nam koriste kao pouzdani indikatori, možemo sa izvjesnom sigurnošću da tvrdimo da se pozitivan trend nastavlja i kroz špic sezone. Samo podatak da broj rotacija aviona sa ruskog tržišta, za koje je postojala skepsa prije početka sezone, u sedmici 13. do 19. jula bilježi rast od 20 odsto, a broj putnika blizu 25 odsto. Sličan je trend i sa tržištem Ukrajine.

Pozitivan trend, kada je riječ o turističkom prometu, registrovan je u kontinuitetu od početka ove godine. Shodno izjavama hotelijera koje se temelje na činjenici da su većina hotela bukirani do kraja oktobra, smatramo da su naša očekivanja da ova godina bude uspješnija od prethodne opravdana. Posebno uliva optimizam i podatak da su strani turisti iz većine zemalja zabilježili dvocifrene stope rasta ostvarenog turističkog prometa u hotelima i sličnim objektima kolektivnog smještaja. Zvanični podaci koji se odnose na jun biće dostupni tek krajem jula, ali već sada na osnovu nezvaničnih podataka možemo biti optimisti i očekivanja su da će i tokom juna ovaj pozitivni trend biti nastavljen.

Kada je riječ o prihodima, svakako da će se rast broja turista i ostvarenih noćenja pozitivno odraziti i na finansijske pokazatelje. Vidljiv je rast prometa u predsezoni, što je dobra najava za glavnu sezonu tokom koje se i dalje ostvaruje glavni dio prihoda od turizma. Prema najavama, ove godine očekujemo i dobru postsezonu i mislim da će svi parametri turističkog prometa znatno nadmašiti rezultate od prošle godine. Svakako, smatram da i dalje treba raditi na unapređenju kvaliteta i konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije kako bi se ovaj rast nastavio i u narednim godinama.

DN: Šta vidite kao glavni nedostatak crnogorske turističke ponude?

Radulović: Pored nesporno ostvarenog progresa u prethodnom periodu, smatram da treba još razvijati ponudu kvalitetnih smještajnih kapaciteta koja, iako znatno unaprijeđena u prethodnih nekoliko godina, i dalje predstavlja jedan od glavnih nedostataka. U cilju prevazilaženja te situacije, Vlada je usvojila niz podsticajnih mjera radi ohrabrivanja i podrške razvoju hotelskih kapaciteta visoke kategorije, a i ubuduće ostajemo posvećeni kreiranju što povoljnijeg investicionog ambijenta, kao osnovne pretpostavke za privlačenje investitora. Takođe, novi Zakon o turizmu će ponuditi rješenja koja će omogućiti razvoj novih vidova upravljanja u turizmu i intenzivniji razvoj nedovoljno razvijenih područja.
Kada govorimo o nedostacima, evidentna je i disproporcija u ponudi između juga i sjevera Crne Gore, jer se više od 90 odsto turističkog prometa realizuje na Primorju. S obzirom na to da su mnogi hoteli u sjevernom regionu, koji su bili van funkcije, krajem prošle godine dobili nove vlasnike sa jasnim planovima za njihovu rekonstrukciju, uvjerenja smo da će se, tokom narednih par godina, sa pomenutim i novim hotelima značajnije doprinijeti poboljšanju turističke ponude u ovom dijelu države. Pozitivan trend je i veće interesovanje turista za sjever Crne Gore u poslednjih nekoliko godina što rezultira konstantnim unapređenjem i proširenjem ponude u ovom dijelu naše zemlje.

Stvaranjem kvalitetnog, diverzifikovanog turističkog proizvoda uticaće se i na smanjenje vrlo izraženog sezonalnog karaktera poslovanja crnogorske turističke ponude. U cilju stvaranja preduslova za minimiziranje ovog nedostatka, Vlada će nastaviti da intenzivno radi na planu poboljšanja avio-dostupnosti Crne Gore, u cilju dovođenja što većeg broja turista u periodima prije i poslije glavne turističke sezone. Pored toga, radimo i na realizaciji projekata koji se odnose na diverzifikaciju turističke ponude, odnosno na ponudama koje su zasnovane na prirodi, aktivnom, sportskom, zdravstvenim, MICE, kulturnom i ostalim vidovima turizma za koje Crna Gora ima visok potencijal, a koji podrazumijevaju dolazak turista u periodima van sezone.

DN: Privlačenje turista sa kog tržišta bi, prema Vašem mišljenju, trebalo da bude prioritet u narednom periodu?

Radulović: Strateškim marketing planom za turizam, čija izrada je u toku, biće utvrđeni prioriteti u dijelu tržišta na kojim Crna Gora treba da koncentriše svoje marketing aktivnosti u narednom petogodišnjem periodu. Sa jedne strane, analizira se privlačnost tržišta, a sa druge konkurentnost Crne Gore u odnosu na ta tržišta. Koliko je neko tržište atraktivno zavisi od njegove veličine, ali i od drugih parametara, koliko turisti sa tog tržišta posjećuju ovaj region generalno, koje su specifičnosti tog tržišta u odnosu na zacrtane ciljeve koje želimo da postignemo.

Očekujemo da će tržišta Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Rusije i zemalja regiona i dalje biti važna za Crnu Goru, ali da će naše aktivnosti biti intenzivnije i na još nekim evropskim tržištima. Važno je naglasiti i da je za očekivati da se sve više aktivnosti u turizmu polako usmjerava i na udaljena tržišta, što zahtijeva donekle drugačiji strateški i marketinški pristup, ima druge izazove u odnosu na poznata emitivna tržišta, traži češće zajednički nastup sa drugim destinacijama regiona ali sa druge strane potencijal tih tržišta je globalno značajan i za naš turizam može imati izuzetno pozitivne efekte.

DN: Uskoro ističe rok za dostavljanje ponuda na tender za zakup HTP Ulcinjska rivijera. Je li i koliko bilo zainteresovanih ponuđača do danas i, ukoliko jeste, iz kojih zemalja su dostavljene ponude?

Radulović: Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta, u skladu sa Odlukom o Planu privatizacije za 2017. godinu, sprovodi postupke za realizaciju projekata na bazi javno privatnog partnerstva, među kojima je i davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini i objekata Ulcinjske rivijere – hotela Olimpik i Belvi.

Na tender je pristigla jedna ponuda i to od kompanije Karisma Hotels Adriatic Montenegro, koja posluje u sistemu Karisma Hotels & Resorts i upravlja sa 26 hotela kategorije četiri i pet zvjezdica. Želim da napomenem da su kriterijumi bili jasni i zahtjevni, tako da sam uvjeren da će investitor biti spreman da realizuje projekat, prvenstveno kroz podizanje kvaliteta usluga u objektima koji su predmet tendera. Time će biti ostvaren i cilj tendera, da se Ulcinju vrati zasluženo mjesto u katalozima – ponudama velikih turoperatora, što će imati uticaja na razvoj ne samo na lokalnom, već i državnom nivou. Više detalja po ovom pitanju ćemo moći, nadam se sa zadovoljstvom, da saopštimo nakon što komisija u narednim danima, a u saradnji sa pravnim i ekonomskim savjetnicima, okonča analizu obimne dokumentacije pristigle ponude.

DN: Kada očekujete da bi mogli početi radovi na gradnji turističkog kompleksa Mamula?

Radulović: Ugovorom o dugoročnom zakupu lokaliteta ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula, koji je potpisan 23. februara 2015. ugovoren je zakup tvrđave Mamula na period od 49 godina, koja će u postojećim gabaritima biti rekonstruisana u hotel muzejskog karaktera, kategorije pet zvjezdica. Budući hotel-tvrđava će raspolagati sa 23 hotelske sobe, četiri ugostiteljska objekta, spomen sobom, spa centrom i drugim pratećim sadržajima. Takođe, u okviru projekta biće izgrađeno pristanište i dvije kaskade sa recikliranom vodom. Visina ugovorene investicije je 15 miliona eura i ona će biti realizovana u roku od 18 mjeseci od datuma izdavanja građevinske dozvole, a omogućiće otvaranje i do 200 radnih mjesta, kao i 7.5 miliona eura ukupnih direktnih prihoda Vladi kroz poreze i takse tokom prvih deset godina poslovanja.

Novoformirana kompanija OHM Mamula Montenegro, koja će realizovati projekat, obratila se našem ministarstvu sa zahtjevom za davanje saglasnosti za izvođenje pripremnih radova većeg obima za rekonstrukciju i izgradnju objekata od opšteg interesa, turističkog kompleksa Mamula. Vlada je je dala saglasnost za izvođenje ovih radova 12. jula ove godine, a planirano je da traju 12 mjeseci, tokom kojih će se paralelno pripremati projektna dokumentacija za dobijanje građevinske dozvole. Prilika je da podsjetim da će se rekonstrukcija tvrđave vršiti u skladu sa strogim konzervatorskim uslovima, a koji će biti sastavni dio glavnog projekta.

CdM

Check Also

EU ulaže milijardu eura u projekte “čiste” tehnologije

Evropska komisija je objavila da je otvorena prijava za Fond za inovacije, koji treba da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *