Pejaković: Loše firme ne mogu računati na evropske kamate

Set izmjena zakona o bankama, o sanaciji banaka, o finansijskom lizingu, faktoringu, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima, koje je pripremila Centralna banka, uspon privrednih aktivnosti kako iz domaće akumulacije, tako i inostranim investicijama, dovešće do kvalitetnijeg rangiranja Crne Gore na OECD listi i Doing business, ali i do smanjenja kamatnih stopa u plasmanima, što posebno tangira privrednike. Ne treba, međutim, zaboraviti da na cijenu kredita utiču ročnost, vrsta, sredstva obezbjeđenja, tržišni uslovi i konkurencija, kreditni rejting zemlje, a ponajviše kreditna sposobnost klijenta… Tako da nema jednoznačnog odgovora na pitanje da li će u narednom periodu doći do smanjenja kamata, što svi priželjkuju, kazao je u intervjuu Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković.

On je kazao da danas, mimo ponderisane kamate u plasmanima od oko sedam odsto p.a. (godišnja) možete naći firmi u Crnoj Gori koje imaju cijenu bankarskih usluga na nivou razvijenih zemalja.

“Međutim, mnogo su glasnije i medijski eksponiranije firme koje imaju probleme u poslovanju, a adekvatno riziku je i bankarska cijena novca. Bankari se trude da izađu u susret i firmama koje imaju problem povezanih lica, gdje jedna firma iz holdinga može biti van standarda i sa kašnjenjima u otplatama kredita, gdje banka pokušava kroz takozvano projektno finansiranje da nađe modus podrške konkretnom projektu koji je dokazivo održiv, a opet da nije obligatoran prema obavezama iz poslovanja povezanih lica”, kaže Pejaković.

POBJEDA: Visinu kamata kritikuju i građani i privreda?

PEJAKOVIĆ: Bankari su u obavezi da poštuju regulatorne propise u preuzimanju rizika, da izdvajaju rezervacije, što utiče na kapital i profitabilnost, potom posljedice krize iz 2007-2008. isuviše su prisutne. Zbog toga treba malo razumijevanja i za konzervativni pristup bankara. Njima je ipak interes da plasiraju raspoloživa sredstva, jer je najskuplji novac koji nije upošljen. Kamata na depozite se mora isplatiti na prvi upit depozitara, tako da mnogo više faktora utiče na formiranje kamatnih stopa nego što ljudi van struke mogu ili žele da vide.

POBJEDA: Da lije CBCG prilikom koncipiranja novih zakonskih rješenja konsultovala Udruženje banaka i da li se slažete sa svim predloženim izmjenama koje tek treba da krenu u proceduru?

PEJAKOVIĆ: Harmonizacija, usklađivanje nacionalnih zakona i propisa koji će omogućiti transpoziciju zakonske strukture EU je obaveza u pristupanju, koja je za finansije definisana dinamikom poglavlja 9. Udruženje banaka djeluje proaktivno, tako da i prije usvajanja nacrta, a na osnovu sugestija odbora pri UBCG uputili smo konkretne upite koji se tiču regulatornog okvira, od tretiranja rezervacija, bonitetne klasifikacije do definisanja ranih znakova upozorenja u tretiranju aktive… Regulator će imati dodatna fina podešavanja kroz tvining program EU. Imamo pozitivne naznake oko usvajanja naših inicijativa, a moguće i u pogledu vremena prilagođavanja kroz amortizacioni period i dinamike pune implementacije novih propisa.

POBJEdA: Jesu li bankari, odnosno Udruženje saglasni sa novinama predloženim u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o bankama i o sanaciji banaka?

PEJAKOVIĆ : Harmonizacija sa EU je obaveza, ali moramo uvažiti specifičnosti našeg sistema i postojeće finansijske infrastrukture, privrede, raspoloživih instrumenata, potencijala za intervencije… Nacrt ne tangira postojeća zakonska i podzakonska rješenja kod upravljanja rizicima, što je fokus našeg interesovanja. Novost je u usaglašavanju sa rješenjima koja će da ponudi Zakon o sanaciji banaka, a na fonu je zajedničkog pristupa ovoj problematici u EU. Radi se o nacrtima koji će ići na javnu raspravu, gdje će u fokusu biti način punjenja fonda za sanaciju i raspolaganje tim sredstvima.

POBJEDA: Koncipiran je i nacrt prijedloga o kreditnogarantnim poslovima. Da li je predviđeno izdvajanje banaka u kreditno-garantni fond i da li je UBCG saglasno sa novim rješenjima?

PEJAKOVIĆ: Nijesam upoznat da banke moraju da participiraju u formiranju kreditno-garantnog fonda. Obično država staje iza ovakvih projekata, a imaju jaku sistemsku poziciju da se podrže novoformirane firme i one koje imaju problem u direktnom pristupanju bankarskim kreditima usljed neadekvatnog kolaterala. Naravno da podržavamo ovu inicijativu, a dio je finansijske infrastrukture u svim razvijenim zemljama.

Saglasni da faktoring i lizing kontroliše CBCG

POBJEDA: CBCG je nacrtom zakonskog teksta predložila da pod svoju kontrolu stavi finansijski lizing i faktoring. Da li je to dobro rješenje?

PEJAKOVIĆ: Potpuno smo saglasni da CBCG i kod ovih finansijskih usluga bude regulator,
jer raspolaže sa resursima, prevashodno ljudima sa iskustvom u tretiranju finansijskih usluga i preduslove za brzo osvajanje nove materije. Na taj način i makroprudencijalni okvir se definiše, upotpunjava u najvećem dijelu kroz podatke generisane na jednoj adresi.

Firme moraju dokazati sposobnost za novi aranžman

POBJEDA: Savjet CBCG je usvojio i dopune odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom. Kakav je stav Udruženja povodom ovih novina?

PEJAKOVIĆ: Dopune se odnose na usaglašavanje sa Zakonom o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama. Banke imaju pozitivan stav prema definisanju okvira koji pomaže u regulisanju duga na bilo koji način, ali da bi imali kvalitetan rezultat dužnici moraju kroz ozbiljnu studiju da dokažu potentnost novog aranžmana. Interes je svih da imamo što više rješenja za postojeće dužnike, tako da cijenimo napor regulatora da pomogne bankama i privredi kroz fleksibilniji okvir rješavanja problema dužnika.

Check Also

Pod kojim uslovima se može raditi i nakon odlaska u penziju

U Crnoj Gori od gotovo 110.000 penzionera 3.139 ide na posao i nakon odlaska u …

7 KOMENTARI

  1. Los bankar nema pravo da ima misljenje o realnoj ekonomiji u Crnoj Gori.

    Los bankar koji ne poznaje stvarne ekonomske tendove u CG podilazenjem ne pomaze nego odmaze banakama.

    A los bankar bez promisljanja sta je tekuci ekonomski moment u Crnoj Gori, cini losu uslugu ukupnom sistemu.

    Kako je izabran, nije ni cudo da mu je dat prostor u neuspjesnom ckl-u da pljuje po mikro/malim/srednjim preduzecima u CG a kako bi izgledao kritican a u stvari u uvjerenju da stiti banke.

    Svakakvih slabosti ima u crngoroskoj realnoj ekonomiji ali to je trziste klijenata za banke, i ako banke ne rade za klijente onda ih je bolje sa ovakvihm udruzenjem u vecini ugasiti.

    • Tekst predstavlja osnovu bankarstva, a komentari populistički i neznanje mogu dobiti samo prostor na forumu. Mediji moraju da promovišu struku i rezultat, a nedorečeni kursaši momišićki se predstavljaju kao nezavisni komentatori. Čovjek je bio šef supervizije banaka, uvodio međunarodne standarde u bankarstvo crnogorsko, predvodio jedinstven uspješan slučaj spašavanja banke u problemima, vodio uspješan projekt WB, bio izvršni direktor komercijalne banke, školovan u zemlji i inostranstvu… a sa druge strane ko je Mila K. ili koja su to strukovna dostignuća bez omalovažavanja svakog strukovnog napora? Teorija je jedno, a praksa… mada je upoznata i sa tim, jer nije uspjela da zadrži niti jedan posao, a dobijala je prilike u ozbiljnim firmama i isuviše velliki broj prilika za njen profil bez rezultata, zašto….?

  2. G-dinje Pejakovicu, kada se krijete iza loseg pseudonima koji bi trebalo da kaze nesto a realno potvrdjuje ono lose bankarstvo koje sam vec definisala je premalo da se stvarno prica o znanju.

    A meni ne mozete prigovarati populizam jer nisam ja na politicko-bezbjedonosni nacin birana za sekretara Udurzenja jednom netransparentom prijetecom schemom koja je unizila Udruzenje do krajnjih granica.

    I sakriti se iza pseudonima koji Vam izmisljaju jos gori iz neuspjesnog ckl-a i njihovih ruznih kulisa nestrukovnosti u javnom poslenstvu je platforma sa koje se ne razgovara.

    I neka i Vi budete teoreticar bar koliko ja, pa onda mozemo uporediti konkretne rezultate iz stvarne bankarske i ekonomske prakse svakog pojedinacno po konkretnim projektima, rezultatima tih projekata, benefitima ostavljenim institucijama koje su nastavljale kao bolje i kvalitetnije u organizavciji, saznajnim kapacitetima i timskom postovanju.

    S postovanjem, Mila Kasalica, cisto da biste znali iako znate ko je Mila K

    • Ko te i kako zapošljavao to ti znaš. Mada je čudno da kao liberal uđeš u NBJ pored svih srbijanskih kadrova, da li su političko bezbjedonosne službe bile na djelu, doduše brzo su te pročitali a eufemizam kao održati je za dobiti otkaz, odstraniti iz firme, eliminisati iz radnog okruženja itd. Dakle da uzememo ovu administrativno birokratsku firmu kao NBJ i zadnje tvoje zaposlenje – komercijalna banka, gdje su strani vlasnici i nemaju veze jedna firma sa drugom, ali je posledica za tebe ista, neželjena osoba. Zašto? Zato što si nepouzdana, nelojalna, ako nije po tvojem u medijima čerečiš, kao tvojeg zadnjeg poslodavca. Njihov imidž nije okrnjen, ali tvoje blaćenje jeste notirano i zatvorila si vrata jezikom ne u ekonomiji, već u svakoj ozbiljnoj priči. Ko da te zaposli pored takvog ponašanja, a nadasve samoproklamovani si stručnjak. Opet uopšteno pišeš, ali ne konkretno, na kojim si to poslovima, koje uspjehe napravila. Čak ni mediji neće da te objave bez pod prostorom Stav, da ne bi odgovarali za tvoje pljuvanje po ljudima i institucijama.

  3. A sad oko ovog podmetanja iz crnogorosko bezbjedonosne kafane- poslove sam radila vrhunski odgovorno, sjajno i sa top rezultatom. A doci ce vrijeme kada ce nezavisan izmjrljiv rezultat, imaprcijalno evaluiran, biti cijenjen na ovom trzistu a ne politicko-bezbjedonosna pripadnost i nestrukovna dikvalifikacija kolega-inica.
    A cijenu da vjerujem u struku samostalno placam na najtezi nacin, ali to ne znaci da se treba predavati da se bilo ko zalaze oko struke, znanja, napora da se postigne bolej i uvezanije a ne ono sto je javna zvaka lazne profesionalnosti.
    I poslovi se ne zadrzavaju, nego se na poslu dokazuju strukovni principi i vrijednosti a to potom institucija cijeni, jaca i ohrabruje. Nazalost, to vrijeme tek polako stize u ovu nasu radnom nekulturom ruiniranu radnu zajednicu.
    Ali, hvala, g-dine Pejakovicu, sto ste mi konfirmirali javnu cinjenicnost zasto je profilma mojeg iskustva/ ynanja/ posvecenosti veliki napor naci posao na ovom trzistu. Posto je jednostavno biti medju barjaktarima etiketiranja, ali je tezi i odgovorniji izbor biti medju kreatorima najboljih praksi i preciznih rezultata.

    • Podsjećanja radi, gen.sek. UBCG biraju izvršni direktori banaka, tajnim glasanjem, a direktore postavljaju Upravni Odbori postavljeni od Akcionara, gdje mimo tri banke akcionari su većinom stranci. Gdje je tu prostor za bezbjedonosne službe? Blatiš toliko ljudi. Opet stvaraš neprijatelje tamo gdje ih nemaš! Prisjeti se ko te napunio otrovom, iz kojeg interesa ili gluposti, raspitaj se i kod onih koje blatiš, pa onda zaključuj.

      Daješ sebi preveliki značaj, ali znaj i da pobjede “tvoji” mada ne znam ko su, da li predstavnici krupnog kapitala čije akcije svremena na vrijeme protažiraš, ili opozicija, mada si opozicija i opoziciji, niko te ozbiljno ne shvata nego koristi na sitno. Da li se sećaš kada si u ime PzP-a klicala bankrotu crnogorske ekonomije, pa je nakon toga bio procvat? Koliko si partija promjenila, sa ili bez knjižica registrovanih? Koja je to tvoja projekcija ekonomskih kretanja bila ispravna, mimo obezvreživanja svih napora ljudi po institucijama, cinizma i jako ružnih opservacija za ljude i cijele institucije.

      Neka svak nosi svoj krst, ali ti nemaš goreg neprijatelja od sebe same!

  4. Bankarski sektor i realna ekonomija Crne Gore ce Vas ubrzo visoko demantovati.

Leave a Reply

Your email address will not be published.