Intervju: Tatjana Keković, direktorica Službe ljudskih resursa u Erste banci

Dodajte komentar

Organizaciona kultura pokazuje kakvi smo

Erste banka, jedna od najuspješnijih u Crnoj Gori, poznata po inovacijama u poslovanju, počela je od prošlog mjeseca da ruši zidove. Vodeći se načelom daje organizaciona kultura način na koji neka kompanija diše, izgradnjom nove zgrade i open space sistemom uvela je i novi način poslovanja, kojim će, uvjereni su, biti zadovoljni i klijenti i zaposleni. O kakvom se konceptu radi, za Graciju je pojasnila Tatjana Keković, direktorica Službe ljudskih resursa u Erste banci.

Erste banka je u Podgorici otvorila novu upravnu zgradu, po čemu se razlikuje od drugih?

Za nas je upravna zgrada mnogo više od zidova i prostorija. Osim što su u njoj primijenjena najsavremenija rješenja iz oblasti energetske efikasnosti i opremanja prostora, sama organizacija prostora je urađena tako da nam obezbijedi osnovu za planiran rast i razvoj u budućnosti. Erste banka je jedna od najuspješnijih banaka na tržištu, a naš tim je mlad, prosjek godina je između 35 i 40. Namjera nam je bila da energiju koju, nesporno, kao uspješan i mlad kolektiv imamo, zadržimo i kanališemo u dobrom pravcu. Svjesni smo da i sam koncept radnog prostora utiče na performanse zaposlenih i njihovo zadovoljstvo. Trudili smo se da budemo predvodnici u standardima organizacije prostora i mislim da smo u tome uspjeli. Savremena tehnološka rješenja, zone za formalne i neformalne susrete kolega, posebne izdvojene fokus-zone za rad koji zahtjeva povećanu koncentraciju, trening centar, dio za relaks i društvene igre, restoran, samo su neki od sadržaja na raspolaganju zaposlenima u Erste banci.

Useljenjem u nove prostorije zaposleni su dobili drugačije organizovan prostor, uveli ste open space. Da li organizacija prostora za rad može uticati na poslovanje kompanije i način rada?

Jedan od bitnih faktora zadovoljstva i angažovanosti zaposlenih je svakako fizičko okruženje koje, pored kulture i tehnologije, kreira iskustvo, odnosno doživljaj koji zaposleni imaju radeći. Samo okuženje može uticati na to da li sa željom i radošću dolazite na posao, ili radite samo ono što morate. Okruženje može da vas inspiriše, da bude zabavno, da vam da energiju, ali može da kod vas podstakne sve suprotno od nabrojanog. Open space u Erste režiji nije samo koncept gdje smo porušili zidove i barijere među zaposlenima, već mnogo više. Sam prostor poziva na saradnju, razmjenu informacija, ideja, energije. Obiluje mnoštvom takozvanih meetingpointa gdje možete popiti kafu, malih sala za sastanke kao i konferencijskih sala za veće grupe. Jako je važno napraviti i dobar balans između open space koncepta i potrebe zaposlenih za privatnošću. Zato smo predvidjeli i mnoštvo mirnih zona gdje se možete osamiti ako imate potrebu za tim, ili ako radite na nečemu za šta vam je potrebanm ir i izolacija od prekida i telefona. Naravno da sama organizacija prostora utiče na način rada i ona mora da bude u skladu s organizacionom kulturom. Treba da oslikava nas kakvi jesmo, a jesmo otvoreni, energični, inovativni. Tome naš fizički prostor veoma doprinosi, štaviše, i diktira takav način rada.

Kako novi način rada utiče na produktivnost?

Najveći benefit rada u ovakvom okruženju je kohezija među zaposlenima, olakšano uspostavljanje i dijeljenje zajedničkih vrijednosti i misije organizacije. U novom prostoru su saradnja i dijeljenje ideja olakšani, a to su važni preduslovi za ostvarivanje rezultata i poboljšanje produktivnosti. Već sada možemo vidjeti neke pozitivne stvari – sada su službe, umjesto na tri lokacije u Podgorici, na jednom mjestu i ne gubimo vrijeme pri dolasku na sastanke, stvari se rješavaju lakše, brže i efikasnije. Takođe, sada smo jedni drugima vidljiviji, veća je interakcija između zaposlenih i to ima jak uticaj na osjećaj pripadnosti. Ono što očekujemo jeste da se poveća i razumijevanje među kolegama, u smislu da će svi mnogo bolje znati šta njihov kolega u drugoj službi radi, pa će i to uticati na efikasnost i efektivnost. Iz prakse velikih svjetskih kompanija znamo da open space koncept može u određenoj mjeri da smanji produktivnost zbog činjenice da olakšava i nekad ne baš neophodne interakcije, ćaskanja i nepotrebne sastanke, ali ne vjerujem da će to i u Erste biti slučaj.

Da li očekujete da novi koncept utiče na kvalitet usluge klijentima?

Rekla bih da već utiče. Kvalitet interne usluge – usluge koju mi kao kolege pružamo jedni drugima je znatno povećan ovim konceptom. To direktno utiče na kvalitet usluge prema spoljnim klijentima, korisnicima bankarskih usluga i proizvoda. Veća produktivnost, efikasniji procesi i zadovoljniji zaposleni svakako će podići kvalitet usluge klijentima na viši nivo. Možemo to reći i obrnuto, kakvu biste uslugu očekivali od bankarskog službenika koji je nezadovoljan ambijentom u kojem radi i nema podršku kolega u radu?

Koliko se kompanije u Crnoj Gori danas bave organizacionom kulturom? Kakva je praksa na razvijenijim tržištima?

Organizaciona kultura kao takva postoji u svakoj organizaciji, bavili se njom ili ne. Organizaciona kultura je način na koji kompanija diše, u šta vjerujemo, kako se kao zaposleni ophodimo jedni prema drugima, kakvi su naši stavovi i kakva su naša nepisana pravila. Organizaciona kultura pokazuje kakvi smo mi u stvari. Nijesam sigurna koliko se kompanije u Crnoj Gori sistemski bave organizacionom kulturom i koliko su svjesne njenog uticaja na ispunjavanje strategije i ostvarenje rezultata u dugom roku. Sve kompanije imaju strategiju, ciljeve i akcione planove koji pokazuju put kako će ciljevi biti postignuti. Taj dio je čak i predvidljiv. Sa druge stane, način na koji dolazimo do rezultata u mnogome pravi razliku da li će taj rezultat biti dugoročno održiv. Način rada, ko smo i kako radimo, kakve su naše vrijednosti i stavovi, razlog su zašto će klijent birati baš vas i ostati sa vama. Kompanije to znaju, ali smatram da se više deklarativno bave time nego suštinski, čast svijetlim primjerima kojih mora biti. A da bi vam klijenti i zaposleni vjerovali, morate imati integritet i dosljednost, morate i sami raditi u skladu s onim što govorite. U suprotnom, pravite još veću štetu. Na razvijenim tržištima organizaciona kultura je vruća tema. U istraživanju koje je prošle godine sproveo Deloitte u 130 zemalja, u kome je učestvovalo više od 7.000 kompanija, 86% je označilo organizacionu kulturu kao veoma važnu, jer, prema njihovom mišljenju, predstavlja glavnu konkurentsku prednost. Organizaciona kultura je tema kojom se Erste sistemski bavi već neko vrijeme i koja živi i prožima se kroz sve naše aktivnosti. Preseljenjem u nove prostorije je omogućeno da ono što želimo da postignemo uradimo brže i da efekti budu vidljiviji. Novi koncept rada potpuno podržava našu viziju kulture i ambijenta u kojem želimo da radimo.

Da li se brigom o organizacionoj kulturi može uticati na prihode kompanija?

Da, i to u nevjerovatnoj mjeri. To pokazuje i 11 godina istraživanja (Kotter i Heskett), koje jasno prikazuje statističku korelaciju između organizacione kulture i poslovnih rezultata. Kompanije koje gaje konstruktivne stilove kulture, koje podstiču inovacije, očekuju od zaposlenih da iskažu ideje i daju im prostor za njih, ohrabruju zaposlene da budu odlučni i jačaju preuzimanje odgovornosti i pouzdanost, koje vrednuju učinak i ulažu u svoje zaposlene – imaju preko 600% veće prihode od organizacija koje to ne čine. Neopipljiva kultura daje vrlo opipljive rezultate.

Povodom otvaranja nove upravne zgrade donirali ste 16 interaktivnih tabli osnovnim školama u Podgorici. Da li ćete nastaviti s akcijama društveno odgovornog poslovanja?

Možda je manje poznato da je i sama Erste Grupa kojoj pripadamo nastala iz plemenite, društveno odgovorne ideje koja se rodila u Beču prije skoro dva vijeka. Preteča Erste je prva austrijska štedionica koja je bila otvorena za sve slojeve stanovništva, bez obzira na socijalni status, a u namjeri da se svima omogući da štede kako bi postali finansijski nezavisni. Odgovorno poslovanje vidimo kao način da obezbijedimo održivo poslovanje. Naravno, puno smo filantropskih i društveno odgovornih akcija do sada sproveli i tu sigurno nećemo stati. U širem smislu, društvena odgovornost je i odgovoran odnos prema zaposlenima, klijentima, svima na koje naše poslovanje utiče i svjesni smo da nje ne može biti bez timskog rada i zajedničkih vrijednosti.

Izvor: Gracija

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *