Optužuju ga da je podržao državni udar u Makedoniji, sponzorisao proteste u Mađarskoj, orkestrirao izbjegličku krizu u Evropi. Sve većem broju državnika s autoritarnim namjerama američki finansijer George Soros dežurni je krivac za sve.
Od Kremlja preko Skoplja do Washingtona, nacionalistima širom svijeta taj 86-godišnji multimilijarder mađarskog i jevrejskog porijekla javni je neprijatelj broj jedan.
Po Forbesu on je 29. najbogatiji čovjek na svijetu, a njegovo Otvoreno društvo krivo je, tvrde Sorosevi neprijatelji s desnice, za nametanje liberalne, multikultularne agende u politici.
U Poljskoj, koja ga je svijevremeno odlikovala najvišim civilnim priznanjem, neki ga optužuju da je državni neprijatelj koji želi da zatre poljski suverenitet.
Posebno su opaki napadi iz njegove rodne Mađarske, koja je prije neki dan usvojila nove stroge propise o nevladinim organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva. Mnogi smatraju da je taj zakon direktno skrojen kako bi zaustavio Sorosevu fondaciju.
“Po onome što čitamo i slušamo ovih dana, čini se da je Soros kriv za svaki politički problem”, kaže njemački politički analitičar Ulf Brunnbauer.
“On je, kao neko ko je uložio mnogo novca u filantropiju i simbol je kapitalizma, savršeni žrtveni jarac autoritarnim režimima”, dodaje Brunnbauer.
U aprilu su u Mađarskoj na brzinu usvojili zakon koji je zaprijetio zatvaranju Srednjoevropskog univerziteta u Budimpešti koje Soros finansira.
Širom zemlje nikli su veliki plakati, koje je finansirala vlada, kojima se Sorosa prikazivalo kao lutkara koji opozicione političare povlači kao marionete. Neki su u tome vidjeli i vezu s antisemitizmom.
“Njegovo vjersko porijeklo je irelevantno za najvažnije pitanje, a to je da sve više vlada Sorosevu mrežu smatra prijetnjom demokratiji”, napisao je Zoltan Kovacs, portparol premijera Viktora Orbana, u članku pod naslovom “Mitovi i činjenice o Mađarskoj i Georgeu Sorosu”.
Orban, nekad Sorosev stipendista, optužio je svog bivšeg mecenu da koristi “predatorske nevladine organizacije” kako bi preplavio Evropu izbjeglicama i stvorio “transnacionalno carstvo”.
Rođen u Budimpešti 1930. godine, Soros je preživio i nacističku i sovjetsku okupaciju prije nego što se preselio u Sjedinjene Države, gdje je stvorio bogatstvo investicijskim ‘hedge’ fondovima.
Ali njegovo poslovanje, kao i mnogih drugih s Wall Streeta, nije bez kontroverzi.
Godine 1992. postao je poznat kao čovjek koji je slomio englesku nacionalnu banku agresivnim valutnim špekulacijama. Funta je toliko izgubila na vrijednosti da je izbačena s evropskih kursnih lista.
Optužuju ga i za azijsku finansijsku krizu 1997., kada su slomljene brojne tajlandske i malezijske banke.
Prije 15 godina osuđen je u Francuskoj zbog trgovanja povlaštenim informacijama. Kažnjen je s milion eura globe.
Zaustavite Sorosa
Na Sorosa je jako uticalo iskustvo s totalitarnim režimima. “Vidio sam kakva šteta nastaje kada društva podlegnu strahu od ‘drugačijih'”, napisao je u martu u kolumni u New York Timesu.
U želji da se bori protiv totalitarizama, Soros 1984. osniva fondaciju Otvoreno društvo s ciljem da komunističke zemlje postanu demokratske.
Od tada je ulio milijarde u bivše sovjetske satelitske države i finansirao zdravstvene i pravosudne reforme, promovisao prava manjina te se borio protiv sistemske korupcije.
Podržavao je prodemokratske snage u mirnim ili revolucionarnim prenosima vlasti u srednjoj i istočnoj Evropi. Najavio je i da će uložiti milijardu dolara kako bi Ukrajinu spasio od “ruske agresije”.
Zauzvrat je stekao moćne neprijatelje. Nedavno je Mađarsku proglasio “mafijaškom državom”, što je, pak, premijer Orban ocijenio “objavom rata”.
Kremlj ga je 2015. optužio da finansira nasilne proteste i njegovu fondaciju stavio izvan zakona.
Evropska migracijska kriza pojačala je razdor između proizbjegličkog Otvorenog društva i protivimigracijski nastrojenih nacionalista.
U januaru ove godine u Makedoniji je pokrenuta kampanja “Zaustavite Sorosa” koju je podsticao bivši konzervativni, neki kažu i autoritarni premijer Nikola Gruevski, koji je više puta pozvao na “desorošizaciju” zemlje.
Čelnik poljske konzervativne vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski kaže da Soros želi stvoriti društva bez identiteta.
Mržnja prema Sorosu nije specifična samo za Evropu. U Americi je omiljena meta desničarskog portala Breitbarta, koji protiv njega piše gotovo svakodnevno.
Steve Bannon, osnivač Breitbarta, sada je savjetnik predsjedniku Donaldu Trumpu. Portal je prikupio 60 hiljada potpisa na zahtjevu da se Soros uhapsi jer stoji na putu tome da “Amerika ponovo postane velika”.
Neprijateljstvo prema Sorosu nije ništa novo, ali intenzitet nikada nije bio veći, kaže direktor evroazijske centrale Otvorenog društva Leonard Benardo.
“Svjedočimo tome da demokratija nije samo pitanje demokratskih institucija. Možete imati uvelike slobodne i poštene izbore, a i dalje velike probleme i tjeskobe kada je u pitanju formiranje otvorenog društva”, rekao je Benardo.
Poslovni dnevnik
Kakvo jalovo gubljenje slova, kad je u pitanju autokrata taman kao Vucic, Georgievski, Orban i sl. Foliraza oko nista u vezi nicega a dzabe je reklama za djedurinu koji je iskoristio Poperovo djelo za izgradnju svega osim otvorenog drustva cak i unutar svoje NVO preko koje legalno smanjuje osnovicu za poreze.